Ivan Šuker

Rasta vide u sadašnjoj ekonomskoj politici. Naime, okidač inflacije i pada stope rasta ove godine bili su (uz krizu na financijskim tržištima) rast cijena sirovina, sirovina i poljoprivrednih proizvoda na svjetskom tržištu. Posljednjih tjedana te su se cijene počele smirivati. Barel naftne jeftiniji je od 100 dolara, naglo su pojeftinile i poljoprivredne kulture poput uljarica i kukuruza. To ulijeva nadu poduzećima kojima takve sirovine čine veći dio troškova proizvodnje.

• Očigledan je pad cijena sirovina na svjetskom tržištu i to me čini optimističnijim. Zbog toga će sljedeće godine biti bolja situacija nego ove i to imamo na umu pri izradi svojih planova – kaže predsjednik Uprave Purisa Ivan Hrelja te dodaje da će se prvi pozitivni efekti vidjeti sljedeće godine u lipnju i srpnju nakon završetka ciklusa tova purana koji sada počinje. U još nekim sektorima očekuju poboljšanje već iduće godine.

• Oporavak turizma na europskim tržištima generirat će novu potražnju i nove dolase. To će se osjetiti već iduće sezone – smatra Šime Klarić, predsjednik Udruge malih obiteljskih hotelijera.

Izvanredni profesor na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu i član Saborskog odbora za gospodarstvo prof. dr. Marko Kolaković također smatra da će na ubrzanje gospodarskog rasta u Hrvatskoj znatno utjecati daljnje kretanje na globalnom tržištu, posebno eurozoni.

• Kratkoročno gledano, dođe li do očekivanog poboljšanja i oporavka inozemne potražnje brži pozitivni rezultati mogu se očekivati i u Hrvatskoj. Međutim, treba upozoriti i na mogući kratkoročni ‘prvid’ oporavka do kojeg može doći uslijed ponovnog rasta samo osobne potrošnje izazvanog visokim prinosima od turističke sezone, rasta tečaja kune, priljeva od moguće prodaje dionica i dr. – kaže Kolaković.

Velika je nepoznanica kada bi moglo doći do oporavka na američkom i europskom tržištu, posebno jer se većina slaže da još nije dosegnuto dno. Do takvog su zaključka došli ministri financija eurozone početkom tjedna u Nici te stručnjaci MMF-a. Bivši guverner FED-a Alan Greenspan izjavio je da je riječ o krizi kakva se događa jednom u stoljeću i ne može proći bez negativnih posljedica za globalnu ekonomiju koja bi mogla završiti u recesiji.

• Američka privreda sada plaća račun za politiku niskih kamatnih stopa i velike ponude novca. To je dovelo do rasta vrijednosti imovine, kako one na burzama, tako i one u nekretninama, koje se sada korigiraju nadolje. Problem je u tomu što pad cijena nekretnina, naprimjer, vodi povećanoj prodaji nekretnina, tako da oni, recimo banke, koji su u svojim bilancama imali znatan udjel nekretnina, prodajući ih da bi poboljšali svoju likvidnost dovode do dodatnog pada cijena, što pak otvara problem solventnosti. Potencijalno to izaziva pad potražnje u cijelom svijetu, što usporava rast. Postoji čak ozbiljna mogućnost da će europska privreda ući u recesiju ili u razdoblje sporog rasta budući da se sada korigiraju relativne cijene – tečajevi, kamate, cijena energije i hrane i drugih svjetskih roba – što će potrajati. Hrvatska ekonomija ovisi o turizmu i financijskim uslugama, a ti sektori ne rastu naročito brzo u vrijeme deflatorskih kretanja i usporavanja rasta – kaže Vladimir Gligorov, ekonomist Bećkog instituta za međunarodne ekonomske studije.

I u UniCreditu očekuju daljnje usporavanje ekonomske aktivnosti u SAD-u i EU iduće godine:

• To upućuje na još manji impuls izvana. Nastavak zaoštrjenih uvjeta financiranja u svijetu, uz visok deficit tekućeg računa platne bilance i postojeći okvir monetarne politike u Hrvatskoj, upućuju na povećani rizik i sporiji rast. Za 2009. prognoziram rast od 3,2 posto – kaže Goran Šaravanja, glavni ekonomist Zagrebačke banke. Osim stanja američke i europske ekonomije, još bi neki činitelji mogli utjecati na ekonomski razvoj Hrvatske. Predsjednik Uprave Fima Grupe Milan Horvat smatra da će mnogo toga ovisiti o dva ključna događaja: predsjedničkim izborima u SAD-u na globalnoj razini te na regionalnoj razini, usponu srpske ekonomije koja bi mogla povući i ostale:

Od potencijalnih reformi nekoliko ih se izdvojilo i često se spominju. Prvo je smanjenje opterećenja gospodarstvu. Predsjednik Uprave Pastor grupe Domagoj Milošević smatra da bi se trebalo što prije početi ukliditi ili smanjivati neporezne namete gospodarstvu i zbog toga pozdravlja inicijativu o uklanjanju obvezne članarine za Hrvatsku gospodarsku komoru što Pastor stoji nekoliko stotina tisuća kuna na godinu. Druga bolna točka je izvoz. Vladimir Milošević iz Deloittea ilustrira veličinu problema podatkom da je izvoz susjedne Slovenije čak pet puta veći od hrvatskog.

Lijepa priča bez plana za izvoz – Osim lijepe priče, još nema nikakvog pravog plana ni fokusa pa nema niti proaktivnih državnih poticaja za izvoz – mišljenje je Miloševića.

Izvoznike posebno muči precijenjena kuna: – Za veći rast trebalo bi više izvoziti, a ne da se svakoga dana iznova pitamo zbog čega uopće izvozimo. Podsjećam na ideju jednog kolege izvoznika da se izvoznicima na neki način kompenzira prejak tečaj, a uvoznicima naplati razlika do realnog tečaja – kaže Dario Puljiz, predsjednik Uprave Spačve.

Čak i ako se neki problemi počnu rješavati pa se poveća priljev stranih ulaganja, investicijama treba dvije do tri godine poslovanja da bi proizvele učinak na BDP, upozorava Vladimir Milošević. U međuvremenu, domaći gospodarstvenici morat će se, kao i svi građani, suočiti s recesijom koja bi, kao što kaže Leonardo F. Peklar, direktor Socius Consultinga iz Ljubljane, mogla potrajati i više od dvije godine te biti prva recesija u životu mnogih mladih ljudi. Prema njegovu mišljenju, u njoj će se najbolje snaći tvrtke koje se brzo prilagođavaju promjenama, koje nisu razvoj previše financirale kreditima te oni čiji proizvodi i usluge potrošačima zadovoljavaju što osnovnije potrebe.