Kultura stola

Vino je to za iznimne prilike. Miriši po kompotu od kruške i dunje, među, ružama… Gotovo je pregusto za deserte, ali izvrsno će poslužiti posluženo uz gusju jetru, primjerice.

Fascinantnih 460 grama neprovrela šećera po litri ima ledena graševina Podruma Kutjevo iz 2006. Unatoč gotovo polovičnom udjelu prirodnog groždanog šećera u vinu ono je skladno i iznimno ukusno za piće. Ima primjerenih šest grama kiselina po litri, zbog kojih će godinama lijepo starjeti, te niskih, ali savsiv dovoljnih osam posto alkohola. Vino je to za iznimne prilike. Miriši po kompotu od kruške i dunje, među, ružama… Gotovo je pregusto za deserte, ali izvrsno će poslužiti za uživanje uz razgovor s biranim društvom ili posluženo uz gusju jetru, primjerice.

Ledenja graševina berbe 2006. pravi je nasljednik ledenih berbi graševine 2004., traminca 2003. i suhoga jagodnog izbora graševine iz 2002. Možda čak i bolja, jer joj lijepa kiselina nagovještaju ugodno višegodišnje starenje.

Iako smo imali priliku kušati i proletos, a prošli je tjedan i službeno predstavljena maloj skupini novinara u zagrebačkoj Wine&gastro akademiji, i to s dva potpuno nova vina i novim berbama dvaju poznatih kutjevačkih favorita. Noviteti su chardonnay sur lie i graševina berbe 2006. punjeni u bocu pod zlatnom etiketom De Gotha Aureus. Chardonnay Aureus devet je mjeseci odležao na finim kvascima u novim hrastovim bačvicama. Napravljen je s izvanrednom mjerom. Iako ima 15 posto alkohola, lijepo ga zaokružuju 6,8 posto kiselina i nježne drvne arome.

Graševina Aureus zamišljena je kao kvalitativni razred više od vrhunske Graševine de Gotha. Umjerenih je aroma, što s prijašnjim graševinama i nije bio slučaj, pa su mnogi posumnjali da je u njoj bilo imalo traminca. Iako to nije pogreška, jer je u jednu sortu dopušteno umiješati i do 15 posto druge, glavni enolog Kutjeva Ivica Perak pohvalio se da su dva neovisna ispitivanja pokazala kako su njihove graševine 100 posto sortno čiste.

Grožđe je kasne berbe, iako vino nije tako deklarirano, a grozdovi su probrani s najboljih položaja. U ustima je toplo, ima 13 posto alkohola i 5,6 grama kiselina po litri. Odnjegovano je u velikim drvenim bačvama.

Kutjevačani su predstavili i novu berbu damskog vina Čin Čin, mirisave mješavine sauvignon a traminca koja ima 12 grama neprovrela šećera po litri, šest grama manje nego berba 2006. Novi Maximo, mješavina crnih sorata kojih cabernet sauvignon daje tanine, merlot miris šumske jagode, a syrah začine.

Miriši na dozrelo crno bobičasto voće, trešnje, višnje i pekmez od šljiva te pomalo na kožu i metvicu. Toplo je poput toplog doma, bio je zgodan komentar o ovom vinu. Iako nije bio usporednog kušanja s berbom 2005., po sjećanju se može zaključiti da je s novim Maximom Kutjevo napravilo dobar korak naprijed u proizvodnji crnjaka.

Kuharski je majstor Ivica Štruml predstavljanje kutjevačkih vina otvorio brusketom s kremom od rajčica i bosiljka, škampima i sirom scamorza. Jelo je, ponajviše zbog rajčice, bilo prejako za vino kojem bi primjereniji par bila savijača od jabuka, primjerice.

Uz Graševinu de Gotha aureus Štruml je napravio pureći file s umakom od kapara, limuna i slanine te njoke od heljdina brašna. Uza zalogaj u kojem se izmiješaju svi okusi bogatog jela, vino je doista odlično pristajalo.

Mignon od svinjskog filea sa suhim marelićama u umaku od chardonnaya i fritul od krumpira s mozzarella savršeno se sljubio s velikim i snažnim bijelim vinom Chardonnayem de Gotha sur lie.

Crnjaku De Gotha Maximo Štruml je pridružio senzacionalno mekan srneći file u umaku od gljiva i savijaču s vrganjima i majčinom dušicom kao prilog. Tajna filea, kaže, nije u pacu, nego u pažljivu pečenju.

Graševina ledeno vino 2006. i Traminac ledeno vino 2003. posluženi su uz odličnu čokoladnu tortu s višnjama, no u vinima se mnogo više uživa kad se piju sama. Šteta je bilo čime narušavati raskoš okusa i mirisa tih – i u svjetskim razmjerima iznimnih vina.