Piše: Hrvoje Mateljić \[email protected]

Većina od 13 ekonomista i menadžera u Liderovoj anketi navodi kao prvi mogući rok početka razdoblja viših stopa rasta bruto domaćeg proizvoda 2010. godinu, a neki pravo oživljavanje gospodarstva očekuju još i kasnije. Takvi su rezultati možda i preoptimistični jer je u međuvremenu produbljena financijska kriza u SAD-u.

Financijska kriza izazvana padom tržišta hipotekarnih kredita u SAD-u ovih je dana u punom zamahu: propala je četvrta po veličini američka investicijska banka Lehman Brothers, a njen konkurent Merrill Lynch prodan je Bank of America. To je dovelo do daljnjeg pada dioničkih indeksa na američkim i svjetskim burzama, uključujući i Zagrebačku. Sada se ekonomisti, menadžeri i političari počinju bojati da će se s financijskog sektora kriza proširiti na cijelo gospodarstvo. Većina europskih država je u 2008. ostvarila niže stope rasta bruto domaćeg proizvoda, a neke bi ove jeseni mogle završiti u recesiji. Hrvatska će također ove godine ostvariti ekonomski rast znatno niži od prošlogodišnjih 5,6 posto, prema nekim analitičarima samo oko tri posto. Sudeći prema očekivanjima i procjenama desetak menadžera i ekonomista, niske stope ekonomskog rasta pratit će Hrvatsku još neko vrijeme.

Od 13 sugovornika čije smo mišljenje tražili, njih četvero s optimizmom predviđa oporavak ekonomskih aktivnosti u relativno kratkom roku odnosno već iduće godine. Većina je ipak pesimistična i kao prvi mogući rok početka razdoblja viših stopa rasta BDP-a smatra 2010. godinu, a neki pravo oživljavanje gospodarstva očekuju još i kasnije. Takvi su rezultati možda i preoptimistični jer su naši sugovornici svoje mišljenje dali prije najnovijih događaja u Americi. Ozbiljnost stanja možda ipak najbolje ilustriraju državne prognoze iz srpnja, kad je Ministarstvo financija u dokumentu pod nazivom Smjernice ekonomskih i fiskalnih politike za razdoblje od 2009. do 2011. priznalo da do 2010. očekuje stagnaciju gospodarskog rasta, naravno na razini stope od 4,4 posto koju većina neovisnih stručnjaka smatra nerealno visokom. A kad Vlada prizna da sljedeće godine ne možemo očekivati nikakvo poboljšanje u odnosu na 2008., situacije je kritična.

Nešto ravnomjernija podjela u našoj anketi bila je između onih koji su očekivali da će glavni poticaj hrvatskom izlasku iz trenutačne ekonomske situacije dati oporavak europskoga i svjetskoga gospodarstva te onih koji glavni uzrok usporavanja inflacije, koje iznose 6,5 posto na godišnjoj razini, Stojić zasad ne želi mijenjati, a za tečaj smatra da će biti stabilan. Iako će nam stići velik iznos gotovine od javne ponude za Inu, smatram da je HNB već pokazao da ima dulji track record u takvim transakcijama (Pliva, HT) i ne sumnjam da će i sada biti činitelj stabilnosti tečaja – mišljenje je Stojića.

Crnom ponedjeljku u svijetu a crnom utorku u Hrvatskoj prethodio je višek u kojemu se naslućivalo da bi moglo doći do kraha, barem američkoga dioničkog tržišta. Naime, već potkraj prošlog tjedna analitičari su svoje procjene u vezi s Lehman Brothersom i njegovim mogućnostima da nade kupca revidirali predviđajući pesimističniji ishod.

Da će ponedjeljak biti loš i za domaće tržište moglo se naslutiti u rano jutro, kad su Azijski indeksi potonuli pet i više posto – kaže član Uprave Fime FAS-a Jurica Gregurić. Nastavilo se to i u Europi i moglo se očekivati da će i hrvatsko tržište snažno reagirati, iako u nekim drugim situacijama nije pokazalo toliku korelaciju s ostatkom svijeta. No, ponedjeljak je, barem za Hrvatsku, bio tek početak. S obzirom na to da se burze u SAD-u otvaraju tek nakon završetka rada zagrebačke, potpuni kolaps domaćeg tržišta dogodio se u utorak, kada je CROBEX pao više od pet posto i spustio se na razinu iz 2006. Panične vijesti u gotovo svim medijima potaknule su ulagače da se povlače iz ionako osiromaženih fondova, koji su morali mahnito prodavati kako bi isplatili svoje udjelničare. Iz tog je razloga i promet bio visokih 150 milijuna kuna, kakav nije zabilježen još od veljače ove godine.

Analitičar HypoAlpe-Adria-Banka Hrvoje Stojić smatra da se s hrvatskim kompanijama, za razliku od njihovih globalnih konkurenata, ništa loše nije dogodilo u pogoršanim uvjetima poslovanja, koje danas imamo. Hrvatske tvrtke, pogotovo one iz sektora industrije, pokazale su se dosta žilavima pogledaju li se njihovi rezultati u prvom polugodištu. Naime, brojnim je produktivnost rasla mnogo brže nego što je bio rast bruto plaća, tako da će to biti određeni ‘buffer’ kojim bi one trebale malo lakše prebrodit krizu. Što se tiče stanja na burzi, Stojić smatra da dosta kompanija nije zaslužilo ovako oštar pad cijena, tako da su neke od njih sada dobre mete za preuzimanje. Dostupnost kredita na tržištu bit će manja i oni će biti skuplji.

Moguće posljedice uključuju rast inflacije, teže zaduživanje u inozemstvu i preuzimanja jeftinijih hrvatskih tvrtki.