Prijevoznik

Anton Kolak (CP-logistika): – Cilj nam je napraviti komercijalni iskorak na razini Hrvatske, koji će sadašnje klastera pretvoriti u unosan biznis.

Ljubica Herceg (HGK): – Stvaranje klastera prirodan je proces. Radaju se i traju dok postoji ekonomski interes osnivača, a gase kad interesa više nema.

Boris Kos (KVP): – Naš krajnji cilj je ujedinjenje u jedan klaster, smanjenje troškove i zaštita zajedničkog pristupa prema izvršnoj vlasti.

Unutar klastera ima popust na vožnju trajektom do Italije u iznosu od 30 posto. Sklopili smo i ugovor sa Šćaniom i njihovih 60 posto kupaca vozila iz naše su tvrtke. Trenutačno radimo na stvaranju jedinstvene baze putem koje ćemo efikasnije raspoređivati posao i na stvaranju nacionalnog klastera s jednom bazom svih prijevoznih poslova u RH. Tržišna opravdanost Šibenskih prijevoznika pokazala se odličnom i prijevoznici su vrlo zadovoljni postignutim ugovorima – objašnjava predsjednik NO Šibenski prijevoznici Tihomir Penić.

Šibenski klaster koncipiran je na način da 61 subjekt, bilo obrt ili tvrtka, ima jednaki vlasnički udjel u tvrtki i vozni park od 500 kamiona. Financira se dotacijama, odnosno od dogovorenih rabata. Ako, primjerice, klaster ugovori 30 posto popusta, svaki član pojedinačno koristi 27 posto popusta, a tri posto se slijeva u zajedničku blagajnu.

Tvrtka Jadranski prijevozi drugi je, prema veličini, prijevoznici klaster u RH, nastao u suradnji sa Splitsko-dalmatinskom županijom prije pola godine. Također ga financira 40 tvrtki članica, ali je za upravljanje odgovorna tročlana uprava i nadzorni odbor.

• Svaki klaster ima svoje ideje, no osnovna mu je udruživanje i zajednički nastup na tržištu. Grad Split trenutačno je u velikoj ekspanziji gradnje stambenih zgrada i praktički je ostao bez industrijske zone. Prijevoznici nemaju gdje parkirati svoja vozila pa je Županija pomogla da osnujemo klaster i zajedno se borimo za povoljno zemljište izvan grada gdje bismo, osim parkirališta, uz pomoć privatnih investitora, sagradili pretovarni centar s popratnim sadržajima za domaće i strane vozače. Dugopolje je trenutačno prenapućeno, tako da razmišljamo o zemljištu oko čvora Vučevica.

U suradnji s Gradom jednostavno pokušavamo naći načina kako da kamione maknemo iz Splita – najavljuje predsjednik Uprave Jadranskih prijevoza Ivo Knezović. Do kraja godine, dodaje, klaster planira osnovati posebnu agenciju koja će se baviti isključivo preraspodjelom poslova i preko koje će klaster zajednički izlaziti na tržište.

Za razliku od dalmatinskih, Klaster istarskog transporta financira se uglavnom iz poslova koje je sklopio s partnerima putem natječaja. U klasteru nastalom prije godinu dana sudjeluje 25 tvrtki s oko 150 vozila i koje su također sklopile povoljne ugovore s dobavljačima guma i vozila te mobilnim operaterima.

Svih šest klastera, koliko ih djele u Hrvatskoj, orijentirano je najviše na smanjenje troškova te zajedničkom nastupu prema naručiocima usluga. S mobilnim operaterima uspjeli su dogovoriti povoljne tarife koje vozačima omogućuju besplatno telefoniranje, povoljnu nabavu vozila i guma, no najteži dio posla bit će ugovaranje manje cijene goriva.

Najmlađi klaster, osnovan prije dva tjedna, je Klaster varaždinskih prijevoznika (KVP) koji čine 24 tvrtke sa 150 vozila. Financira se jednako kao i šibenski i osnovna namjera mu je, osim pružanja usluga organiziranog prijevoza, naručiteljima nudit usluge skladištenja.

• Cilj nam je uz potporu države kupiti zemljište na kojem ćemo osnovati logistički centar. No, s obzirom na to da smo tek osnovani, u fazi smo sagledavanja svih ušteda do kojih možemo doći, od osiguravajućih kuća, naftnih kompanija i slično. Trenutačno nemamo namjeru prijevoznim tvrtkama rušiti cijenu ni posao s partnerima. Krajnji cilj nam je ujedinjenje u jedan nacionalni klastar, smanjenje fiksnih troškova i troškova prezentacije na tržištu te zaštita zajedničkog stava prema izvršnoj vlasti – komentira jedan od osnivača varaždinskog klastera Boris Kos, čija tvrtka Kos Transporti već 15 godina funkcionira zapravo kao klastar, financirajući se iz poslovne provizije.

U nekim zemljama EU, poput Italije i Francuske prijevoznici sindikati toliko su jaki da klasteri i nisu potrebni. U posljednjem slučaju poskupljenja goriva talijanski i austrijski vozači izveli su kamione na ulicu i stvorili kolone, a u Hrvatskoj su takvim aktivističkim potezima najjači prijevoznici iz Dalmacije koji su dvaput izazvali s vožnjama na ulicu. Prvi put 2002. godine kad su izveli 100 kamiona tražeći povećanje broja međunarodnih dozvola i posljednji put kad su prosvjedovali protiv suradnje TLM-a i slovenskog prijevoznika Viator Vektora. No, kako tvrdi Knezović, od izlaska na ulice u RH nema nitko koristi, osim ako se prethodno ne pokušaju naći rješenja s resornim ministarstvom. Prijevoznici su vrlo jedinstveni u deset zahtjeva koje su uputili Ministarstvu i Knezović za razliku od ostalih čelnika klastera, tvrdi da umjesto nacionalnog klastera, Hrvatska gospodarska komora može sasvim dobro obavljati funkciju krovne organizacije koja štiti interese prijevoznika.

Za razliku od spomenutih klastera koji su regionalna poveznica struke, klaster CP-logistika ima sjedište u Zagrebu, ali okuplja 11 velikih, uglavnom međunarodnih prijevoznih tvrtki, sa svih područja Hrvatske. Klastar je osnovan uz pomoć poticaja Ministarstva gospodarstva koje ima za tu svrhu predviđen trogodišnji program.

• Regionalni klasteri opravdano štite svoje tržište, okupljaju tržišni udio i uglavnom rade na proviziju. Naš cilj je informatički povezati nabavu i višak robe na teritoriju cijele Hrvatske, uvesti satelitsko praćenje kamiona, investirati u parkirni prostor i naposljetku napraviti komercijalni korak koji će sadašnji klastar pretvoriti u unosan biznis – najavljuje predsjednik uprave CP-logistike Anton Kolak.

Mnogi prijevoznici koncept klastera poistovjećuju s nekadašnjom formom udruga i zadruga i riječ ‘klastar’ za mnoge predstavlja čisto pomodarstvo i prilagođavanje europskim trendovima. Međutim udruge i klasteri, tvrdi direktorica Sektora prometa pri HGK, Ljubica Herceg, imaju velikih različitosti.

• Klasteri su ekonomsko udruživanje radi podizanja konkurentnosti i nisu udruge. To su poduzeća koja posluju samostalno sa svim elementima tržišne utakmice i možda ih je najlakše razumijeti ako se tumače kao partnerstva. Stvaranje klastera prirodan je proces. Rađaju se i traju kad postoji ekonomski interes osnivača, gase se kad nestane tog interesa ili razloga radi kojeg su osnovani. Unatoč programu Ministarstva gospodarstva za poticanje klastera, oni se sami bore za svoju opravdanost na tržištu ponude i potražnje jer su samostalni i nastaju s ciljem povećanja dobiti poduzeća koja su ih osnovala – zaključuje Herceg.