Home / Financije / Siemens i Ericsson Nikola Tesla u borbi za posao od 400 milijuna kuna

Siemens i Ericsson Nikola Tesla u borbi za posao od 400 milijuna kuna

Prema najavama gradonačelnika Milana Bandića Grad Zagreb bi do kraja godine trebao raspisati međunarodni javni natječaj za uvođenje sustava automatskog upravljanja prometom (AUP). Već su se održanim prezentacijama rješenja Siemens, koji će nastupiti samostalno, Ericsson Nikola Tesla, Peek promet i Institut prometa i veza, koji će nastupiti zajedno, istaknuli kao glavni kandidati za dobivanje posla vrijednog 400 milijuna kuna koji bi se trebao dovršiti do 2011. Uz njih svoje će ponude vjerojatno poslati nekoliko europskih tvrtki. Svaka od njih ima svoje adute.

Siemens svojim sustavom Gradu jamči sedam-postotno ubrzanje prometa osobnih vozila, 30-postotno ubrzanje javnoga gradskog prijevoza te smanjenje prometnih nezgoda do 10 posto.

  • Možemo ponuditi sustav utemeljen na otvorenom protokolu, što je europski standard i Gradu omogućuje nadograđivanje sustava neovisno o tome čiju opremu nabavljao – rekao nam je Bruno Gabud, direktor Sektora inteligentnih prometnih sustava u Siemensu.

Grad želi sagraditi potpuno novu optičku mrežu. Njezinom gradnjom stvorio bi se komunikacijski sustav nužan za upravljanje automatskim upravljanjem prometom i ujedno omogućilo besplatno telefoniranje i interno umrežavanje (intranet) svih gradskih tvrtki, bolnica, škola, policije. Grad također više ne bi bio ovisan o vlasnicima DTK infrastrukture.

  • Naša je prednost u odnosu na konkurenciju što kompletno rješenje (softver i hardver) možemo ponuditi samostalno. Imamo i ljude s iskustvom o tome kako pojedinačne komponente integrirati u funkcionalan sustav – nastavlja Gabud. Uz izvedbu sličnih sustava za London, Berlin, Beč i Budimpeštu u Siemensovu korist idu već napravljeni projekti za Zagrebparking (parkirni automati, opremanje devet garaža, SMS naplata parkiranja, sustavi na-vodenja u garaži, Zagrebački električni tramvaj (automatsko upravljanje tramvajskim skretnicama). Tvrđa je takošer osmisliša sustav naplate parkiranja i rasvjetne za Pleso.

Za razliku od Siemensa, koji samostalni nastup smatra prednošću u odnosu na konkurenciju, Milan Živković, direktor Strategije i razvoja poslovanja u Ericssonom NT-om, kao prednost ističe zajednički nastup s tvrtkama liderima u pojedinim nišama jer svi zajedno imaju znanje i stručnjake potrebne za izvođenje i održavanje toliko kompleksnog projekta. Institut prometa i veza dokazao se na istraživanjima s područja prometa. Tvrđa Peek promet najveći je isporučitelj prometne i signalizacijske tehnike u Hrvatskoj te kontrolira 80 posto semafora u Zagrebu. Uloga Ericsona NT-a kao nositelja cjelokupnog projekta jest da spoji najbolje iz tvrtki partnera te ponudi cjelovito i optimalno rješenje AUP-a.

Rješenje će se temeljiti na najnovijim tehnologijama, u obzir će uzeti današnju prometnu situaciju u gradu i sva realna ograničenja koja iz nje proizlaze. Ericsson se kao globalna korporacija dokazao na gradnji sličnih sustava ili njegovih pojedinih dijelova za London, Amsterdam, Singapur, Rotterdam i druge gradove. U Hrvatskoj se pak kao sistem integrator dokazao na kapitalnim projektima poput informatizacije sustava primarne zdravstvene zaštite, zemljišnih knjiga i katastra te projekta za Luku Rijeka, inteligentnoga transportnog sustava u pomorskom prometu – govorit Živković. Budući da je riječ o kompleksnom projektu, smatra da jedna tvrtka u svakom području koje predviđa projekt ne može imati velik portfelj utemeljen na najnovijim tehnologijama. Zato će i njihovo rješenje biti otvoreno svim budućim tehnologijama. Kaže da lista partnera s kojima će nastupiti na natječaju još nije zaključena. Kako će izgledati, ovisi o tome kakav će se natječaj i kada raspisati.

I dok kompanije imaju spremne konkretne projekte i čekaju signal Grada, ljudi u Gradskom uredu za promet, nadležnom za natječaj, ne mogu se dogovoriti što im je potrebno. Davor Jelavić, pročelnik Ureda, kaže da projekt prema kojem bi se trebali formirati uvjeti natječaja ne postoji jer će se najprije nabaviti hardver i softver, a zatim će se raditi projekt o tome kako sve to uklopiti u najbolje rješenje. Marijan Ključarić iz istog ureda ne slaže se s nadređenim i kaže da projekt postoji, ali da se na njemu još radi. Da bi se natječaj raspisao do kraja godine, treba pogurati neke stvari, kaže Ključarić ne želeći otkriti tko i što treba pogurati. To i nije važno. Poznavajući apetite zagrebačkoga gradonačelnika, ne treba sumnjati da će se natječaj raspisati. Pitanje je kako. Samo da ne bude kao prije dvije godine, kad je, također brzinski, natječaj raspisan, ali i poništen zbog mnogo prigovora struke i ponudača.