lom. Dakako, trgovac nalazi svoj ekonomski interes u zbrojenoj zaradi na ukupno isporučenoj robi. Promatrano pojedinačno, možda je neki od predmeta opreme prodao ispod nabavne cijene, ali je na opisanoj prodaji ukupno ostvario pozitivnu razliku u cijeni. U slučaju restriktnog tumačenja odredbi novog Zakona, nepoštenim trgovanjem mogle bi se smatrati i promotivne akcije u kojima trgovac kupcu koji kupi dva ili više proizvoda jedan daje besplatno. Trgovac računa na zaradu na drugim artiklima, iako su možda tri spomenuta proizvoda prodana ispod nabavne cijene.
Za trgovca koji se ne pridržava zabrane nepoštenog trgovanja propisane su visoke prekršajne kazne. Trgovac pravna osoba izlazi na riziku plaćanja kazne od 50 tisuća do 250 tisuća kuna, a trgovac fizička i odgovorna osoba u pravnoj osobi plaćaju prekršajne kazne u iznosu od pet do 15 tisuća kuna. Osim plaćanja novčane kazne, trgovac se oduzima imovinska korist ostvarena izvršenjem prekršaja i oduzima trgovacka roba i drugi predmeti upotrijebljeni ili namijenjeni za izvršenje prekršaja. Visina kazni ne bi smjela obeshrabriti trgovce da u situacijama kad je to gospodarski opravdano, snižavaju prodajnu cijenu i ispod nabavne cijene.
Trgovac obavlja djelatnost trgovine radi ostvarivanja zarade, a nije mu u interesu ostvarivati gubitke već nabaviti robu što jeftinije i prodati je što skuplje, pa je prodaja robe po cijeni ispod nabavne iznimka u obavljanju djelatnosti trgovine. Iz definicije nepoštenog trgovanja propisane Zakonom ipak se može izvesti zaključak da ne mora svaka prodaja robe ispod nabavne cijene automatski biti i nepoštena trgovina. Bez uvažanja okolnosti u kojima je trgovac donio odluku o prodaji ispod nabavne cijene ne bi se smjelo svaku takvu prodaju smatrati nepoštenim trgovanjem.
