Home / Biznis i politika / Spori povratak na rijeku

Spori povratak na rijeku

Vukovarska luka mogla bi odigrati najveću ulogu u hrvatskom riječnom prometu. Unatoč velikom potencijalu, u posljednje dvije godine, u Vukovarskoj luci bilježi se znatan pad pretovarnih roba.

Hrvatska postaje sve važnija karika na putu dostave robe u Srednju i Jugoistočnu Europu; sve se više tereta prevozi cestama i željeznicom, dok prijevoz riječima zauzima jedva jedan posto tereta prevezenog u Hrvatskoj, a države kao što su Nizozemska i Njemačka riječima prevoze 40, odnosno 25 posto svih tereta. Europska unija preferira prijevoz tereta riječnim putem jer se tako štedi gorivo, stvara se manje buke a i rasterećuju se ceste i željeznice. Najvažnija luka u nas je ona u Vukovaru, otvorena je 365 dana u godini, nema problema s niskim vodostajem i ovoga je trenutka sprema godišnje pretovariti 1,5 milijuna tona rasutih tereta i kontejnera.

Unatoč velikom potencijalu, u posljednje dvije godine, u Vukovarskoj luci zabilježen je znatan pad pretovarnih roba. U 2006. godini Vukovarska luka bila je na vrhuncu s 915 tisuća tona pretovarnih roba, sa svim blizu magične granice od milijun tona. Ali već iduće godine brojke su krenule nizbrdo, u 2007. pretovareno je 811 tisuća tona, a u prvih osam mjeseci tekuće godine svega 322 tisuće tona s planom da se do kraja godine pretovar 500 tisuća tona. To je pad prometa od gotovo 50 posto u odnosu na rekordni pretovar iz 2006. godine. Ove se godine najviše pretovarivala opeka, proizvodi od željeza i željezna rudača, zbog čijeg je smanjenja pretovara i došlo do lošijih rezultata luke. Ove brojke ipak nisu toliko crne tako jer je 2001. godine luka pretovarila svega 74,6 tisuća tona robe.

U Vukovarskoj luci posluje više koncesionara koji pretovaruju teret. Protekle je godine počela raditi tvrtka Vupik riječni pretovar d.o.o., koja pretovaruje uljarice i žitarice, a posluju i dva koncesionara specijalizirana za tekuće terete Terminal Dunav i Nautica, ali 99 posto pretovara u luci obavlja tvrtka Luka Vukovar u vlasništvu države.

U proteklim je godinama željezna rudača činila i do 60 posto svih roba pretovarenih u luci Vukovar. Rudača je vađena u Bosni i Hercegovini u rudniku Omarska, a zatim vlakovima prebacivana do Vukovara odakle je brodovima odvožena u čeličanu u Rumunjskoj. U međuvremenu vlasnik te čeličane, indijska tvrtka Mittal Steel, kupila je Željezaru Zenica i odat nije zainteresirana prevoziti željeznu rudaču u Rumunjsku jer je sada iskorištava u Bosni i Hercegovini. Tako Vukovarska luka prvenstveno pretovara robu namijenjenu tržištu Bosne i Hercegovine, na koju otpada 80 posto svih pretovarnih tereta u luci. Zbog toga je Vukovarska luka osjetljiva na događaje u susjednoj državi.

Osim pada pretovara željezne rudača slična se situacija dogodila i s pretovarom šećera koji je također bio namijenjen tržištu BiH. Zbog odluke WTO-a 100 tisuća tona šećera zaobišlo je Vukovarce. Istodobno se povećao pretovar žitarica, ali i opeke koju tvrtka Opeka izvozi u Rumunjsku i Bugarsku. Ondje bi se ove godine trebalo plasirati oko 150.000 tona, ali, istaknuo je Tomislav Mihaljević, direktor Vukovarske luke, Opeka nema dovoljno svojih proizvoda, pa su Vukovarska luka stupili u kontakt s karlovačkim Wienerbergerom i ciglanom u Sladojevcima da zadovolje potrebe tamošnjega tržišta i popune svoje kapacitete.

Velike nade polažu i u Željezaru.