Specijal

Uglavnom, obećanje s početka godine bilo je da će se inflacija zaustaviti na oko šest do sedam posto, a ako ne bude drastičnijih poskupljenja očekuje se da će na kraju godine biti dvostruko veća od planirane ili obećane. Pritisak je dodatno stvoren odlukom da se mirovine povećaju 10 posto, što je bilo jedno od predizbornih obećanja umirovljenika predvođenih Jovanom Krkobabićem, potpredsjednikom Vlade. Osim toga, obećali su i da će već početkom sljedeće godine mirovine doći do razine od 70 posto prosječne plaće.

Rješenje se nazire u Međunarodnom monetarnom fondu, s čijim su predstavnicima razgovarali i guverner Narodne banke Srbije Radovan Jelašić i predstavnici Vlade. Svi su se založili za novi ugovor s MMF-om, ali bez financijskog aranžmana, već samo kao nadzorni ugovor. MMF bi u tom slučaju obavljao ulogu policajca, redovno provjeravao stanje u proračunu i potrošnju novca iz državne blagajne. Tako bi se našlo opravdanje za eventualno odstupanje od ideje umirovljenika, jer to, naravno, MMF ne bi dopustio.

Srbija ima možda i najveću stopu javne potrošnje u Europi – oko 45 posto, što samo po sebi i ne bi bilo toliko strašno da najveći dio eura uz obvezu investiranja najmanje 500 milijuna eura do 2012. godine, a ugovor o prodaji bit će potpisan do kraja godine. Ovih dana u Srbiji je boravio ruski ministar za izvanredne situacije Sergej Šojgu, koji je potvrdio da je Vlada pristala na sve uvjete iz sporazuma, a u realizaciju će se krenuti za dva mjeseca. U isto je vrijeme moćni ministar Mlađan Dinkić, koji se najviše protivio takvoj prodaji, odnosno koji je tražio više novca, otišao u SAD.

Trenutačnu makroekonomsku situaciju u Srbiji odljuke, kaže Petrović, restriktivna monetarna politika, koja je posljedica rasta cijena nafte i hrane, ali i ekspanzivne fiskalne politike.

Bez obzira na trenutačni makroekonomski položaj, Srbija očekuje ozbiljan rast BDP-a iako je inflacija viša od očekivane. Makroekonomsku situaciju karakterizira i aprecijacija dinara i realan rast prosječnih prihoda stanovnika, s tim što se Srbija još uvijek susreće s velikim udjelom sive ekonomije u svom gospodarstvu – smatra Milošević.

Jedna od najvećih investicija, od koje bi trebali profitirati i hrvatski dobavljači, ulazak je Fiata i Iveca u Zastavu, gdje će ukupna investicija premašiti milijardu eura.

Te dvije investicije su ujedno i najveće od 2000. godine u Srbiji, a niz sličnih se uskoro očekuje. U iduću tri godine očekuje se rekordan broj stranih investicija, što će definitivno utjecati na bolji i stabilniji ekonomski položaj Srbije u regiji – kaže Milošević.

Što se tiče nadolazećih IPO-a, prvi dolazi na red Telekom Srbije. Država u iduća dva tjedna planira izabrati savjetnika te prvesti proces kraju do sredine 2009. Uz to se planiraju, kaže Milošević, i neke ozbiljne greenfield investicije, a jedna od najvećih će izgleda ponovno biti u automobilskoj industriji. U ovom trenutku ipak svi, pa čak i Fiat, čekaju makar potpisivanje Trgovinskog sporazuma s EU da bi krenuli u realizaciju svega što je najavljeno.

Savjet stranih investitora predstavio je ovih dana i najnoviju verziju tzv. bijele knjige, odnosno informacije o poslovnoj klimi u zemlji. Napredak baš i nije očigledan, iako je broj preporuka stranih investitora smanjen sa 142 na 102. Među prioritetima i najvažnijim zahtjevima je uređenje imovinsko-pravnih odnosa, što se posebno odnosi na građevinsko zemljište i gradnju objekata.

Strani investitori su zagrizli i u onaj dio kolača koji je dosad služio za ‘uhljebljenje’ stranačkih dužnosnika – u javna poduzeća. Istaknuli su da je prijeko potrebno uvesti konkurenciju na tržištu infrastrukturnih i komunalnih djelatnosti, kao i da je potrebno početi proces privatizacije javnih poduzeća. Osim toga, zamjerke su imali i u području porezne politike, na postojeći Zakon o radu, nedostatak ljudskih resursa itd.

Prijed nego su strani investitori javno istaknuli svoje zamjerke i preporuke, ministar ekonomije Mlađan Dinkić najavio je ‘giljotinu propisa’, u Hrvatskoj poznatu kao propali projekt Hitroreza. U Srbiji će taj projekt dobiti prikazan naziv – Sveobuhvatna reforma propisa (SRP). Cilj je da se u roku od 12 do 18 mjeseci broj propisa smanji za trećinu.

Već drugu godinu za redom Srbija ima najveću stopu inflacije u Europi i jedina je zemlja u tranziciji koja nije uspjela održati inflaciju ispod deset posto. Da će tako biti vidjelo se na početku godine kad su uslijed poskupljenja naftnih derivata skakale cijene i drugih proizvoda, prije svega prehrambenih, gdje su veliku ulogu odigrali i monopolni u proizvodnji osnovnih životnih namirnica (ulje, mlijeko i mliječni proizvodi, kruh…).