Home / Tvrtke i tržišta / Vitomir Klasić: U Šangaju, gradu iz budućnosti

Vitomir Klasić: U Šangaju, gradu iz budućnosti

Šokovi splasnuli, optimizam se opet budi. Strah od toga što nose naredni mjeseci još je prisutan u trgovini i proizvodnji, dok u ostalim djelatnostima ponovno raste zadovoljstvo.

Nakon prvotnog šoka naglih povećanja cijena, a time i poslovnih troškova, gospodarstvenici su nakon godišnjih odmora optimističnije ušli u završnicu godine. Hendal-Liderov indeks poslovnog optimizma u rujnu zabilježio je rast od tri postotna poena sa 104,6 na 107,7 poena, a tomu je najviše doprinio porast zadovoljstva poslovnom situacijom od 4,5 postotnih poena.

Proizvodnja i trgovina jedine su djelatnosti kod koji je zabilježen pad optimizma. Pad u sektoru proizvodnje nije pretjerano velik (4,7 postotnih poena), ali važno je da je istovremeno oslabjelo zadovoljstvo situacijom u rujnu kao i očekivanja od narednih šest mjeseci. Industrijska proizvodnja ove godine još uvijek raste, ali ti postotci relativno su mali za pravi bum te djelatnosti. Prema podacima DZS-a, industrijska proizvodnja u srpnju 2008. veća je za 0,3 posto od one ostvarene u lipnju 2008., a mjesečna industrijska proizvodnja u srpnju ove u usporedbi s istim razdobljem prošle godine bilježi rast od 2,9 posto.

Turbulencije u sektoru trgovine pune naslovnice medija, a da situacija nije najna dozvaju i podaci DZS-a, iako na prvi mah ne upućuju na usporavanje te djelatnosti. Naime, prvi red rezultata objavljenih za srpanj ove godine uspoređuju ih s lipnjem, prema čemu je promet od trgovine nominalno bio veći za 11,8 posto, a realno za 12,8 posto. No, pravi pokazatelj usporedba je prometa iz srpnja 2008. u odnosu na srpanj 2007. jer je promet nominalno porastao devet posto, ali ako oduzmemo utjecaj cijena, promet je pao (-0,1 posto). Usporedba prvih sedam mjeseci 2008. s istim razdobljem prošle godine govori da je promet u trgovini na malo realno porastao za samo 1,7 posto. Pad optimizma u tom sektoru rezultat je ne samo nezadovoljavajućih prihoda u prijašnjim mjesecima već i straha od toga što nose naredni mjeseci. Naime, optimizam za narednih pola godine pao je nevjerojatnih 16 postotnih poena i sada je na razini od 87,8 poena (niži je bio samo u kolovozu 2005. i to na 86 poena). S obzirom da ova djelatnost čini oko trećine prihoda u Hrvatskoj, a osobna potrošnja najveći je dio BDP-a, razumljivo je da velik broj ekonomskih stručnjaka svoja predviđanja rasta BDP-a prilagođava slabim uspjesima u toj djelatnosti.

Iako mnogi tvrde da turistička sezona nije bila uspješna, poglavito ona pansionarska, zadovoljstvo rezultatima i očekivanja od narednih šest mjeseci dovela su do rasta indeksa za šest postotnih poena. Podaci DZS-a za prvih sedam mjeseci govore o 4,4 posto rasta noćenja naspram istog razdoblja 2007. Zarađa od noćenja očito je dovoljan prihod da razveseli veliki broj turističkih djelatnika iako mnogi sumnjaju da će brojke biti zadovoljavajuće i kod rezultata prihoda od turizma. No, optimizam je rezultat zanimanja za skijaške aranžmane. Turističke agencije izvijestile su kako je navala na skijaške aranžmane ove godine počela vrlo rano i veća je za 20 posto u odnosu na 2007.

Sektor prijevoza i usluga polako se oporavlja od velikog šoka s početka godine kada je naglo porasla cijena nafte. U rujnu je tako zabilježio tri puta porast očekivanja, ali i porast zadovoljstva poslovnom situacijom pa je indeks optimizma narastao za 5,3 postotna poena. Iako je još uvijek ispod razine na kojoj je bio u razdoblju od veljače 2006. pa sve do travnja 2008., situacija se polako stabilizira i kompanije bi se mogle oporaviti ako ne bude novih šokova i pritisaka na profit.

Pad prometa već je ogroman. Komentirajući situaciju u sektoru trgovine u rujnu, vlasnik tvrtke Mima namještaj Miljenko Marjanović naglasio je da su prihodi u sektoru pali u rujnu za 20 posto te da nije optimist ni za narednih nekoliko mjeseci. Očekujem pogoršanje, rezultati će ići sve niže i niže, a pad prometa je već sada ogroman, kaže Marjanović te dodaje kako potrošači stežu remen, zbog čega je potrošnja stala, što će u narednim mjesecima sve više dolaziti do izražaja.

U tom užurbanom kozmo-politskom gradu prometne gužve svakodnevna su pojava, a može se naići i na poslovne ljude iz cijelog svijeta koji redovito dolaze posjetiti poslovne sjajmove u okolici Šangaja. Poslovni ljudi poput Vitomira Klasića odsjedaju u luksuznim hotelima čija je cijena mnogo niža od europskih.

Zahvaljujući ljubaznosti svojih domaćina, odsjeo sam u jednom od najboljih i najljepših hotela Royal Méridienu, smještenom točno na Aveniji Nanjing, u sobi na 56. katu, kaže Klasić.

U Kini je cijena hotela s četiri zvjezdice otprilike 120 eura, a usluga koju pružaju, kaže direktor tvrtke Ivanićplast, na razini je pet zvjezdica. Već za 30 eura možete odsjeti u odličnom hotelu, a ja u pravilu odsjedam u hotelima Sofitel iz grupacije Acord. Imate li posla u gradu, najpametnije je odmah u hotelu dogovoriti cjelodnevni prijevoz takšijem, platiti 50 eura i dobiti taksi koji vas vozi cijeli dan, reći vozaču što želite vidjeti. S takštim možete dobro komunicirati jer govore engleski.

I dok je većini Euroljana lako priviknuti se na prometne gužve kineskih gradova, mnogo im je teže naviknuti se na egzotične kombinacije okusa i sastojaka kineske hrane. Klasić se ubraja u manjinu koja jedva čeka kušati kinesku hranu na uličnim štandovima poput prženih kolutića od hobotnice ili prženih skakavaca, a u restoranima njihove specijalitete poput ribe kuhane na pari i okruglice s mesom, ribom i travom.

Imam pet omiljenih tradicionalnih kineskih restorana u Šangaju u koje su me vodili domaćini. Kad vas vode na poslovni ručak, u restoranu vas dočeka posebna prostorija s velikim okruglim stolom u kojoj je pozornost konobara usmjeren na vas. Na stolu je uvijek mnogo ribe, mesa, začina, povrća i voća, a imaju i odlično kinesko vino i pivo, no nisam se usudio kušati njihov specijalitet, vino koje se u velikim staklenkama drži sa zmijama, pripovijeda Klasić.

Ljubiteljima prirodnih ljepota Klasić preporučuje posjet južnokineskom gradu Guilinu, u čijoj je blizini plovio rijekom Li, okruženom visokim planinama. Guilin je poznat po zelenim planinama, bistroj vodi i čudnovatim špiljama. I dok je u većini kineskih gradova očito onečišćenje zraka, ondje je zrak još čist, a rijeka bistra. Na obalama se mogu vidjeti planinski vrhovi, zeleno bambusovo granje te šume, polja i sela, a tijekom plovidbe brodicama sličnim velikim parobrodima, osim u pogledu, možete uživati i u svježem pripremljenim ribljim specijalitetima koje se priprema na palubi, istaknuo je Klasić. Za razliku od Guilina, Huang Yan je industrijski grad u kojem posluju mnoge tvornice u čijoj se blizini nalaze i velike zgrade za stanovanje.

Kako su velike tehnološke razlike u opremljenosti pojedinih gradskih ulica, tako su velike i razlike između tvornica: one su ili na najvišoj tehnološkoj razini ili tehnološki manjak nadoknađuju radnom snagom. U tvornicama u unutrašnjosti zaposlenici rade za 20 do 30 dolara na mjesec, a cijena rada u Šangaju svake je godine sve viša.