Zlato obasjava oči trendsetterica

Ovojesenska dobitna kombinacija izgleda ovako: zlatni kapci, dosta maskare, malo rumenila i ruža. Puder treba birati isključivo prema puti.

Velike kozmetičke kuće za čiji smo logo na bočici ili kutijici kojiput spremni izdvojiti pretjerane svote, svoje su jesenske make-up kolekcije pristojno, kako se to u svijetu mode i ljepote uobičajeno čini, najavile još proljetos. Tako da, bar kad je riječ o izboru boja, prvih jesenskih dana ne bi trebalo imati većih dvojbi o tome za kojim sjenilom ili ružem posegnuti. Ni u odnosu na prošlu jesen i zimu, pa čak ni u odnosu na ljeto, nije se mijenjalo sljedeće – i dalje se nosi zlatno!

Zlatni odsjaji tako će i ove jeseni krasiti naše lice. Za njih je, primjerice, Chanelov direktor za šminku Peter Philips inspiraciju našao, a gdje drugdje nego u legendarnim odažama madam Coco. Nijanse na kapcima u rasponu su od zlatne i smeđe do sive i boje šampanjca, a kao desert servirana je specijalna podlinija s cijelim asortimanom diziranom samo za jednu svrhu – pravi, profesionalni ‘zadimljeni’ pogled (engl. smokey eyes).

‘Zadimljeni pogled’ i dalje ne izlazi iz mode; zajamčeni prodoran pogled neke je kozmetičke kuće inspirirao i na inovacije, posebice u proizvodnji maskara. Tako se na tržištu vodi prava bitka oko toga koja će maskara za uvijanje, volumen i produživanje trepavica ove jeseni osvojiti što više poklonica. Imamo li na umu da većina žena upravo maskaru navodi kao kozmetičku ‘poslasticu’ koju bi prvu poni-jela na pusti otok, teško je vjerovati da se najbolji među najboljima nisu dovoljno potrudili da bi u crnim maskarama (ostale su ionako ‘out’)! ujedinili sve što se od maskare traži.

Inače, šminkeri koji ne reklamiraju nijedan poseban proizvod nerijetko priznaju da je teško proizvesti maskaru koja istodobno uvija i produžuje trepavice, odnosno da oni nerijetko tijekom šminkanja očiju posežu za više vrsta maskara koje zatim kombiniraju za savršeni efekt širom otvorenenih očiju s gustim, snažnim, uvi-jenim i, dakako, crnim trepavicama.

S obzirom na trend ‘smokey eyes’ nipošto ne treba slušati savjete o nešminkanju donjih trepavica. Maskaru treba nanositi i na njih, samo mnogo pažljivije, da se ne bi preslikala, i u nešto tanjem sloju, da se na trepavicama ne bi pojavile ružne grudice. Inače, maskaru se, kao i do sada, treba nanositi u više slojeva, no važno je da se prije ponovnog nanošenja prijašnji sloj dobro osuši. Stoga je nerijetka praksa vizažista da na trepavice najprije nanesu jedan sloj maskare, potom se posvete sjenčanju kapaka, a na kraju se još jedanput vrate trepavicama. Uvijaji za trepavice i dalje su dobrodošla pomoć za efekt otvorenih očiju i bolje manevriranje maskarom. Jedino je važno da ih se upotrebljava na čistim trepavicama, bez trunke make-upa.

Dakle, bez maskare ni u trgovinu, a želite li biti uistinu ‘in’, morat ćete posegnuti za zlatastim sjajem. On se ove sezone, bar sudeći prema izgledu manekenki na svjetskim revijama, može nanositi na dva osnovna načina. Chanel predlaže intenzivnu zlatnu boju nanesenu širinom cijeloga kapka, najbolje širokim kistom i ne pazeći na količinu. Dakako, u tom slučaju ne preporučuje se mazati usne, nego na njih nanijeti isključivo balzam ili lagano sjajilo. Druge kuće predlažu nešto manje intenzivnu boju i diskretnije nanošenje. Na reviji Bottega Veneta modeli su jesenski izgled predstavili noseći zlatno sjenilo samo do pola pregiba, uključujući i unutarnji rub oka, što pogledu daje poseban intenzitet i sjaj.

Boja koja se svake jeseni osim do naših ormarara probije i do kozmetičkih torbica, zasigurno je smeđa, i to u svim nijansama. Budući da se upravo savršeno kombinira sa zlatnom, ove joj sezone nipošto neće naštetiti, a jednaki uspjeh trebao bi očekivati i sive tonove, već uobičajene u jesenske dane i upravo savršene pri postizanju efekta ‘zadimljenog’ pogleda. Na kapcima je još jednu sezonu uspjela preživjeti i ljubičasta. Vraća se s još jednom jeseni, ali ne u najnažnijem zamahu kao prošlih godina, pa je od relevantnijih kuća za jesenski ‘look’ u svojoj paleti sjenila najgorljivije preporučuje Givenchy.

Nezaobilazan je dio make-upa i rumenila, koje je za razliku od drugih proizvoda nešto manje podložno modnim promjenama. Tako se preporučuje da unatoč modnim trendovima pri njegovu izboru ipak više vodića računa o boji svoje puti. Također, iako se ono može činiti manje važnim dijelom cjelokupnog make-upa, upravo se pažljivim i znalačkim potezima kista na svakom licu mogu ispraviti sitne nepravilnosti. Da biste od svoga lica izvukli najbolje – poštujte jednostavno pravilo: što vam je put svjetlija, svjetlije moraju biti i nijanse rumenila.

Dakle, dok će plavušama vjerojatno bolje pristajati rumenila boje breskve ili ona u ružičastim tonovima, sigurno je da će takve boje trebati izbjegavati žene tamnije i maslinaste puti, za koje su bolje rješenje rumenila narančastih i ciglastih tonova te ona u svim nijansama zemlje. Rumenilo treba nanositi velikom okruglom četkom mekane dlake od jagodične kosti prema korištenju kose, pokrivajući zamišljeni trokut. Pritom treba imati na umu da je četkica koju ste dobili u paketiću s rumenilom najčešće posve neupotrebljiva. Ako vam je lice duguljasto, nanesite svijetlo rumenilo uz rubove čela i jagodice vodoravnim pokretima, a na sredinu čela i bradu sloj tamnijeg rumenila. Obline bucmastog lica prikrit ćete tamnim rumenilom, i to tako što ćete osjećati rubove obrazu tik ispod jagodica, pokretima od ruba prema sredini.

Vrhunska kozmetika japanske kuće Shiseido tonovima ljubičastog sjenila slijedi trendovske boje za jesen/zimu 2008. Četvrtasto lice omekšat će tamnim rumenilom uz viličnu kost i sjenčanjem prema licu, izbjegavajući bradu, na koju ćete nanijeti svijetlu nijansu rumenila kružnim pokretima. Malo veći nos možete smanjiti ako na rubove nosa nanesete malo svjetlijeg rumenila, a tamnije stavite na vrh nosa. Ukratko, rumenilom možete kreirati i oblik lica, pa ga ne odbacujete olako.

Kad je riječ o ružu, ako se odlučite za ‘smokey eyes’, bolje ga je izbjegavati, no uza zlatne tonove na kapcima vizažisti vodećih kuća ove jeseni preporučuju bljedocrvene usne. Za večernje izlase, dakako, nikad nećete pogriješiti odlučite li se za tamniji crveni ruž (ako malo slabije našminkate oči), ali, jednako tako, ni ako izađete bez njega. No ako ne nosite ruž, to nipošto ne znači da na usne ne trebate nanijeti balzam ili sjajilo. Obru-bljivanje usana olovkama dolazi u obzir samo ako to možete učiniti da bude potpuno neprimjetno tuđem oku. Ukratko, ovojesenska dobitna kombinacija izgleda ovako: zlatni kapci, dosta maskare, malo rumenila i ruža.

Marin Filipović: – Finvest ne može bez novih ulaganja izbjeći utjecaj vanjskih faktora, trenutačno – tečaja.

Početkom sljedeće moglo krenuti u investiranje?

• Mi smo već počeli raditi idejna rješenja za hotel, ali s obzirom na to da je Vrbinik i pod određenom paskom konzervatora, sumnjamo da ćemo početi graditi ove godine.

U Gerovu uskoro otvarate pogon za proizvodnju drvenih peleta?

• U posljednjih godinu i pol dana nadograđujemo segment drvenog sektora. Uvidjeli smo da s dnevnim prorezom od tisuću kubika sirovine u dvije države, bez obzira na relativno brzi obrtaj kapitala, Finvest ne može bez novih ulaganja izbjeći utjecaj vanjskih faktora, a to su trenutačna konjunktura i neodrživa politika tečaja.

Mislite li da će širenje proizvodnje u tom smjeru donijeti željene učinke?

• Nadamo se da će pogon početi s radom u siječnju i duće godine. To je investicija koja je nama jako važna, s obzirom da ćemo prerađivati sirovinu koju sada prodajemo vani. To je nova dodana vrijednost, i dugoročna investicija, vrlo kapitalno intenzivna i isplativa na dulji rok.

Koliko iznosi ta investicija?

• Otprilike sedam milijuna eura iznosio je ukupan investicijski ciklus u drvni segment poslovanja.

U sklopu vaših hotela planirate li novu energanu na pelete i zašto?

• Našu računnicu vidimo u tome da za taj pogon koristimo vlastitu sirovinu i ulaganje će nam smanjiti troškove energije, koja je uz nepovoljan tečaj jedna od najvećih prepreka za postizanje većih razina profitabilnosti. Osim toga to bi bio i ogledni pogon tog tipa u RH na obnovljivi izvor energije te promocija vlastitog proizvoda i energenta.

Mislite li se baviti turizmom i u Gorskom kotaru? Taj kraj odnedavno sve je popularniji i za taj vid ulaganja.

• Za sada, kratkoročno gledano, ne. Problem Gorskog kotara prvenstveno je u nedostatku mladog i educiranog kadra. Iz tog razloga smo i uveli program 20 ključeva s Deloitte Tohatsu te i nadalje investiramo u povećanje automatizacije drvnog biznisa, jer je kvalificirane radne snage sve manje. Ali unatoč tome u posljednjih godinu dana uspjeli smo zaposliti određeni broj mladih i veoma perspektivnih kadrova i to me veoma raduje.

Je li tvornica u Drvaru vaša zadnja investicija u Bosni ili postoje još neke primamljive tvrtke za akviziciju?

• Za sada ne planiramo daljnje širenje na tom tržištu. Ovisno o tome kako će se razvijati tržište peleta, planiramo sličnu tvornicu i tamo, ali većeg kapaciteta. Naravno da to sve ovisi o tržištu energenata, ali za sada mislimo da nećemo ići u akvizicije u Bosni, već ćemo razvijati turizam.

Kakva je situacija u drvnoj industriji danas u Hrvatskoj?

• Ključna stvar je u tome da je drvena industrija apsolutno jedini relevantni segment proizvodnje koji ima pozitivnu bilancu. Drugo, činjenica je da drvena industrija zapošljava ljude tamo gdje nema drugih mogućnosti. Treće, industrija koristi domaću sirovinu u 90 posto slučajeva, to nije brodogradnja gdje uvozimo lim. I četvrto, to je branša u kojoj se investira. Dakle, imamo apsolutno sve razloge da ju država podupire. Napominjem da je resorno ministarstvo učinilo mnogo za drvenu industriju – prošle godine smo dobili poticaje od 40 milijuna kuna, ove godine planira se 46 milijuna ili čak nešto više. Mi u drvnoj industriji sredini smo i zadovoljni ako ove godine dobijemo 46, jer do prije godinu dana nismo dobili ništa. Gledajući da tekstilna industrija dobiva 120, da poljoprivreda dobiva iznose u milijardama, da brodogradnja, koja zapošljava 12-ak tisuća ljudi dobiva milijarde, smatram da je nesrazmjerni prevelik. Trebamo se zamisliti nad 26 tisuća ljudi zaposlenih u drvnoj industriji, plus 10 tisuća zaposlenih u Hrvatskim šumama, plus kooperanti. Ono što je problematično, unatoč tome što imamo izvanrednu podršku i od resornog ministra Čobankovića i državnog tajnika Sušnika, nedostaje nam kontakt s Vladom. Neprihvatljivo je da je Vlada potrošila tri mjeseca na priču o tome treba li nedjelja biti radna ili ne, dok mi ovdje, s 40 tisuća zaposlenih, još uvijek nismo imali prilike naći se s njima.

Znači li to da slabo lobirate?

• Naprotiv, drvna industrija je zauzela stav, barem mi koji smo u gospodarskoj komori, da razgovaramo na pozitivan način, ne vršeći pritisak, jer mišljenja smo da naše ministarstvo, s obzirom na prije navedeno, to ne zaslužuje. S obzirom da sam ja predsjednik grupacije primarno prerađe, naš je cilj govoriti pozitivno. Nikome nije cilj izlaziti na ulicu ili praviti neakvne drame. No, ne tvrdimo da je ovo što se događa u posljednje vrijeme – poskupljenje sirovine, poskupljenje električne energije, našeg glavnog energenta – bezrazložno, ali tečaj nas je doveo do bezizlazne situacije pa smo zatražili hitan sastanak s odgovornima u Vladi. Vjerujem da se sigurno mogu naći sredstva da se to na neki način poboljša. Imamo potvrdu za skorašnjim sastankom, što je za pohvalu.

Finvest trenutačno posjeduje oko 250 milijuna kuna u zadržanoj dobiti i zakonskim rezervama. Hoćete li koristiti taj novac za akvizicije?

• Sigurno da bismo bili zainteresirani ako se pojavi nešto što je unutar našeg razvojnog segmenta, unutar ciljeva, posebice ako bi se radilo o turizmu. Svojedobno pokazali smo interes za preuzimanje drvene industrije Vrbovsko koja je završila na stečaju, ali nakon analize situacije, poslovnih materijala i tehničkog nivoa tvrtke odustali smo od cijele te priče.

Kako je dionica Finvesta prošla u ovoj krizi?

• Hrvatska apsolutno nije imuna na to što se dešava u svijetu, a njeno burzovno tržište relativno je malo. Potop u svijetu imao je utjecaja, i naša dionica izgubila je na vrijednosti, ali mislim da Finvest ima određenu stabilnost. Znamo da nam je određeni minus nelikvidnost dionice, jer imamo jednog većinskog dioničara koji ima udio od oko 90 posto, no naš cilj je da tvrtku prvo isprofiriramo. U ova segmenta, industriji i turizmu, želimo ići naprijed, a nakon toga, kada postavimo tvrtku u još bolju poziciju razmišljat ćemo o povećanju free floata, ili nekom drugom načinu izlaska na tržište. No, ipak želja je Uprave prvo dovršiti tekuće investicije, započeti neke nove, da bi dionica postala interesantnija i zdravija.

Hoćete li rezerve od 200-tinjak milijuna kuna koristiti za daljnje investicije?

• Da.

Kakva je perspektiva kad potrošite i taj novac, je li to neki IPO?

• Ključno je postaviti tvrtku i kvalitetnije je profilirati. Naši planovi, posebno oni vezani uz turističko zemljište, uvjetuju da na tržište izađemo tek za dvije ili tri godine.