Ambalaža

Problemi zbrinjavanja otpada u budućnosti će u mnogo većoj mjeri utjecati na odabir materijala i oblike ambalaže. U procesu pronalaženja puta do kupca dizajn ima ogromnu ulogu, a mnogi to uvide tek kad je kasno. Hrvatske tvrtke još ne koriste u dovoljnoj mjeri znanja i usluge dizajnera u plasmanu svojih proizvoda. U oblikovanje ambalaže dizajnerima su važne jasne upute o tome što i kako ambalaža treba komunicirati.

Podilaženje konzumerističkoj uniformnosti na svjetskom tržištu zahvalno je i hrvatske poduzetnike i dizajnere, pa su tako mnogi dobri hrvatski dizajni ambalaže izgubili svoj specifični identitet i postali ‘copy-cat’ poznatih svjetskih brendova. Tako su se i neke naše ranije dizajnirane ambalaže, kao što su na primjer bili vrlo prepoznatljivi Saponijin brend Zirodent te cijela paleta Dukatovih mliječnih proizvoda, nakon neke čudne odluke menadžmenta i novih dizajnera odjednom na policama pretvorili u predmete jedva prepoznatljiva identiteta, utopivši se među sve većim brojem uvoznih proizvoda. To se događa prilično velikom broju hrvatskih dizajnera na velikom broju hrvatskih proizvoda.

Željko Borčić ističe da hrvatski dizajneri, žele li osigurati svijetu budućnost, moraju implementirati izvorne specifičnosti Hrvatske, što bi bio začetak hrvatskog dizajna, kao što su to već postigli s originalnim dizajnom u Americi, Japanu i većem dijelu Europe. Takav bi pristup, naglašava Borčić, uz inovacije u kvaliteti i marketingu, unaprijedio prepoznavanje hrvatskog proizvoda i stvorio o njemu mnogo poželjniju sliku na dramatično segmentiranom tržištu EU.

Uz trend uniformnosti ambalaže, na hrvatskom dizajnerskom nebu nije ozbiljno zaživio nijedan drugi po pratni trend koji se svodi isključivo na industrijsko ili grafičko oblikovanje odnosno praćenje pojedinog stila. Ono što zamjećuju poznavatelji prilika jest da se cijelom procesu pristupa mnogo studioznije i promišljenije nego je to bio slučaj prije. Postoje do duše čisto grafički elementi i izričaj koji povremeno iskoče, što se može smatrati trendom, jer se nakon što ih neki veći igrač uvede, pojave sljedeći koji pokušavaju oponašati.

Ipak, govoreći o pravom trendu, moglo bi se reći da je upravo težnja prema razlikovnosti i prepoznatljivosti, dakle ne praćenju trendova, nešto što treba istaknuti. Svaki trend ima svog začetnika i, nužno, one koji su ga spremni slijediti. Razumijivo je da iz potrebe što jasnijeg definiranja liderskog proizvoda proizlazi i nužnost odmicanja od ostalih, što naravno ne pogoduje stvaranju bilo kakvih trendova.

U svijetu su, pak, četiri ključne riječi koje postaju mainstream novoga kapitalizma: priroda, recikliranje, organski uzgoj i ekologija, a nova se mantra počinje zrcaliti i na dizajniranju ambalaže, gdje se kroz koncepciju poslovanja želi istaknuti etička komponenta djelovanja na tržištu. Zapravo, novi svjetski trend koji se počinje nazirati kopernikanski je obrat – ambalaža je minimalistička, štedljiva i prijateljska prema okolišu.

Postoje tvrtke koje su napravile veliki posao reciklirajući ambalažu i prevarajući je u nove proizvode. Odgovorno poslovanje podrazumijeva i takav odnos prema potrošaču, pa već sada sve više ambalaže komunicira sve manje poruka; kao da marke slijede koncepciju privatnih marki, vezanih uz trgovačke lance – ambalaža je samo kontejner robe, a poruka je minimalna, ako je uopće i ima.

Preživi li takav kapitalizam, u što je sve teže povjerovati, i dizajn ambalaže slijedit će novu, redefiniranu koncepciju vlasništva, poduzetništva i društvene raspodjele dobara. Problemi zbrinjavanja otpada, međutim, u mnogo će većoj mjeri utjecati na odabir materijala i oblike ambalaže. Jer, kako je to lijepo rekao njemački filozof Anders, proizvod je samo jedna kratka i početna etapa u životu otpada, a to vrlo dobro vidimo i u Hrvatskoj, posebice nakon uvođenja naknade za plastičnu ambalažu. Sve što će se moći reciklirati bit će u trendu.

U ovom trenutku znatan broj proizvođača koji su se okupili pod tvrtkom Izvorno.hr redizajnira proizvode od voćnih vina i likera, tradicionalnih slastica, sušenog voća do domaćih džemova. Također u postupku je i kompletno postavljanje novog brenda za proizvođača maslinovog ulja. Iako u ovom trenutku situacija nije potpuno zadovoljavajuća kad se govori o dizajnu i ambalaži tradicionalnih etno-gastro proizvoda, evidentni su pomaci prema ulaganju i brizi o dizajnu i ambalaži kod ‘malih’ poljoprivrednih gospodarstvenika.

Vjerujem da ćemo za godinu, maksimalno dvije, ‘okititi’ naše proizvođače dodatnim nagradama i priznanjima za dizajn, a samim time povećati i atraktivnost proizvoda potrošačima kao i ojačati brend koji okuplja vrhunske eno gastro proizvode u kvaliteti, dizajnu i ambalaži. Izuzetno mi je drago što su neki proizvođači spoznali da ulaganje u dizajn i ambalažu predstavlja u svakom slučaju investiciju, a ne trošak, pa su prepustili taj segment struci. To im je donijelo i brojna priznanja, pa tako Voćna vina Kostelac na ovogodišnjem Festu odnose treću nagradu za dizajn, a Aroma Ragusea iz Dubrovnika među 10.000 prijavljenih iz 60 zemalja prvu nagradu u kategoriji Communication design 2007 na prestižnom međunarodnom natjecanju Red dot design award. Izuzetno smo ponosni na nagradu našeg proizvođača maslinovog ulja otoka Šolte koji ju je zaslužio u kategoriji dizajna ambalaže hrvatskog proizvoda za ekstra djevičansko maslinovo ulje Olynthia natural quality.

Primarna potreba kompanija, bez obzira na recesiju, i dalje je što brže zaraditi više novca, a trošiti manje i sporije. No u uvjetima usporavanja gospodarskog rasta oružje se bira pažljivije. Dok Europa polako ali sigurno ulazi u recesiju, izdavačka kuća Lider press odlučila je poduzetičima, umjesto da samo konstatiraju dolazak teških vremena, ponuditi pomoć. Raprave o tome je li Hrvatska ušla u recesiju bespredmetne su u trenutku kad polugodišnji financijski izvještaji kompanija većinom pokazuju slabije rezultate nego u istom prošlogodišnjem razdoblju, a vratiti ih na tračnicu može se samo ako poduzeća djeluju odmah.

Izvrsna knjiga engleskog konzultanta Nicholasa Batea Pobijedite recesiju: plan poslovnog opstanka u izdanju Lider pressa nudi najbolje današnje misli o tome kako preživjeti u uzburkanim vodama. Riječ je o 176 praktičnih, odmah primjenjivih ideja i savjeta za poboljšanje poslovnih rezultata, jer, kao što je Bate istaknuo, primarna potreba kompanija, bez obzira na recesiju, i dalje je što brže zaraditi više novca, a trošiti manje i sporije. No u uvjetima usporavanja gospodarskog rasta oružje se bira pažljivije.

Poznati konzultant tako savjetuje tvrtkama da ključ nije u spuštanju cijena, nego u povećanju vrijednosti, da ugovor mora donijeti novac, a kojem će se kupcu odobriti popust, pažljivo se određuje. Kompanije bi trebale jasno predočiti kupcima uvjete plaćanja i ganjati ih da plate jer ih u nesigurnim vremenima malo može dijeliti od problema likvidnosti, koji može značiti propast za tvrtku. Bate također napominje da je troškove nužno držati na oku, ali i da u njihovu rezanju menadžer mora biti racionalan i ne pritom uzdrmati stabilnost tvrtke.

‘Dobro je vrijeme za pridavanje posebne pozornosti marketingu i vraćanju osnovama – proizvodu, promociji, cijeni i mjestu, jer marketing u uvjetima recesije nije luksuz, nego potreba’, samo je jedan od Bateovih savjeta.