ATLANTSKA PLOVIDBA: Lekcija naučena 2002. spašava poslovanje 2008. godine

U odnosu na prošli ciklus malih vozarina, poslovanje dubrovačkog brodara pokazuje drastičan zaokret. Ulaže se u turizam i aviobiznis, pomlađuje se flota, a usput se zarađuje na trgovanju brodovima.

Prije nepuna dva tjedna analitičari Erste banke objavili su izvješće u kojemu kao ciljanu cijenu dionice Atlantske plovidbe navode 2.786 kuna. Navedena analiza zgotovljena je u vrijeme kad je cijena dionice Atlantske bila 1.930 kuna, a BDI indeks rasutog tereta iznosio je više od 4.900 bodova naspram ovotjednih oko 3.000. Uzimajući u obzir nikad zabilježene katastrofalne događaje na financijskom tržištu SAD-a i Europe te s time povezan pad cijena dionica svjetskih, ali i domaćih brodara, sigurno je da bi analiza Erstea, da je rađena danas, bila podosta opreznija. Nezahvalno je u ovome trenutku za bilo koju kompaniju raditi dugoročnije prognoze i predviđanja, ali za dubrovačkog brodara može se reći da se ne bi trebao plašiti barem bliskije budućnosti.

Atlantska plovidba je tvrtka koja, poučena lošim iskustvima iz prošlosti (u prethodnom lošem razdoblju gotovo da je propala zbog velikih gubitaka), poslovnu politiku vodi pametnije i proaktivnije od svih naših brodara. Obnavlja se flota, pametno se upravlja gotovinom i pazi na zaštitu, a vrlo važna je i činjenica da Atlantska jedina od domaćih brodara nastoji reorganizirati poslovanje kroz diverzifikaciju. Uz brodarski biznis, tvrtka posjeduje većinske udjele u hotelima Lapad i Grand, a njena aviokompanija Dubrovnik Airline pokazuje zavidne stope rasta u usporedbi s trominacionalnim avio-prijevoznikom.

No, činjenica je da taj brodar trenutačno najveći profit ostvaruje u svojoj osnovnoj djelatnosti, koja posljednjih par godina doživljava procrt. Vozarine za brodare koji prevoze suhi teret referiraju se na BDI indeksu, koji je u studenome prošle te ponovno sredinom ove godine dostigao svoje all-high vrijednosti. Posljednjih nekoliko tjedana BDI je izgubio gotovo dvije trećine vlastite vrijednosti, ali ta činjenica neće imati toliko negativne učinke na kompanije koje dobar dio svojih plovila upošljavaju na dugoročnim ugovorima, a ne na spot tržištu. Među takvima je i Atlantska, čija Uprava kaže da je odnos između te dvije vrste ugovora otprilike podjednak, tako da se u trećem kvartalu učinak pada indeksa neće osjetiti. Veći problemi dostizanja dosadašnjih razina profita mogu se očekivati tek u sljedećoj godini, ako se negativna situacija na tržištu nastavi i u budućnosti.

Atlantska također vrlo aktivno pomlađuje flotu. Prije samo tri godine prosječna starost brodova bila je 15 godina, a danas je taj prosjek mnogo niži, uz podstot ostvarenog profita prilikom pomlađivanja. Naime, kompanija je nove brodove naručivala po dosta nižim cijenama, dok se starih rješavala u trenucima visokih vozarina, koje su utjecale i na vrijednost brodova koje je prodavala. Tako je u prošlom kvartalu iskazala profit gotovo tristo posto veći od onoga u istom razdoblju prošle godine, uslijed visokih vozarina i prodaje jednog broda, a slični efekti mogu se očekivati i u trećem tromjesečju, budući da će se tada knjižiti prodaja još jednog broda. Nadalje, tri broda iz flote Atlantska je 2005. prodala te ih odmah unajmila od kupaca s opcijom da ove i sljedeće godine ista plovila otkupi po cijeni iz 2005. Budući da je tadašnja cijena bila mnogo niža od današnje, može se reći da je time obavljen izvrstan posao. Tim i ostalim operacijama na pomlađivanju flote Uprava tvrtke je pokazala da je shvatila lekciju iz 2002. kad je bila na koljenima i nije poništila na takav oblik generiranja prihoda, već je mislila da kriza može biti nadvladana čistim prihodima od vozarina. Danas su, čini se, stvari potpuno drugačije.

Milijun tona nosivosti prvi put u povijesti trebali bismo doći potkraj iduće godine, ali ne bismo mogli reći da je to nekakav strateški plan jer naš je plan imati 20-25 brodova, a njihova će ukupna nosivost zavisiti od veličine brodova u okviru toga broja – kaže predsjednik Uprave Atlantske Ante Jerković o strateškim planovima kompanije.

Tvrtka ima ukupno deset brodova naručenih većinom u brodogradilištima u Kini koji bi trebali pomladiti flotu, a tempo isporuke je takav da većina treba isporučiti do kraja sljedeće godine, dok četiri broda trebaju biti isporučena u 2011. i 2012. godini, za kada je, slažu se analitičari, prognozirana stagnacija vozarina u sektoru. Do tada će tvrtka imati pomlađenu flotu koja odgovara dugoročnoj strategiji, koja će imati manje troškove nego sadašnja i tako će se moći ostvarivati veće profitne stope.

No, u skladu s promijenjenom filozofijom poslovanja, Jerković i ostali članovi Uprave sada se ne libe ni nekih ad-hoc momenata u poslovanju i koriste povoljne prilike kad se ukažu. Tako su nedavno preuzeli narudžbu od drugog brodara za plovilo tipa capesize, kojih do sada nisu imali u floti.

Brodovi tipa capesize su iz tzv. industrijskog brodarstva gdje se brodar dugoročnije veže bilo uz izvoznika, bilo uz uvoznika masovnih tereta (rudača, ugljen), pri čemu obje ugovorne strane mogu računati na stalnost u poslovanju bez posebne izloženosti hirovima tržišta. Ulazak u tu veličinu brodova (znatno veća toža, a isti broj članova posade) znači i manje teškoća sa sve izraženijim problemom pomanjkanja pomoračkoga kadra, tako da to može značiti i postupni prijelaz na novu poslovnu strategiju – kaže Jerković o novome brodu, ne odbacujući ni promjenu strategije poslovanja prema capesize plovilima.

Što se tiče diverzifikacije poslovanja kroz turizam i aviobiznis, u Atlantskoj, a s time se slaže i analiza Erstea, kažu da u ovome kvartalu ne očekuju povećanje profita od tih djelatnosti. Unatoč činjenici da je treće tromjesečje vrhunac sezone za turizam u Dubrovniku, a i čarterski letovi koje njihova kompanija nudi najviše su traženi u ljetnoj sezoni, nekoliko činjenica koje mu nisu išle u prilog imale su utjecaj na poslovanje toga dijela tvrtke.

Ne vjerujem da će se završetak turističke sezone i rezultati hotela i aviokompanije znatnije odraziti na rezultate iz dva razloga. Jedan je podbacivanje turističke sezone u odnosu na prošlu godinu, a drugi se odnosi na probleme aviokompanija zbog enormnog porasta cijena goriva kao i manjeg obima kretanja putnika. U takvim uvjetima bit će možda zadovoljni ako nebrodarske aktivnosti ostvare makar i malu dobit, odnosno da ne posluju s gubitkom – kaže Jerković o izgledima za profit u trećem kvartalu.

Što se tiče nastavka diverzifikacije poslovanja, Jerković kaže da im je namjera da završetkom obnove hotela Grand na Lopudu i završetkom druge faze obnove hotela Lapad te gradnjom marine u Gruškom zaljevu zaokružuje ciklus ulaganja u turizam.

Jasna i razumljiva izvješća

Širenje ili smanjivanje aktivnosti u zračnom prijevozu zavisit će o općim turističkim kretanjima u svijetu, koja u svjetlu svjetske financijske krize nisu baš optimistična – kažu u Atlantskoj o drugom segmentu diverzifikacije.

Prema podacima iz srpnja, tvrtka ima ukupno 7.750 dioničara i prilično visok stupanj freefloata u odnosu na ostale hrvatske dionice. Među deset najvećih dioničara četiri su od pet članova Uprave, što svakako daje pozitivan signal ostalima da i Uprava vjeruje u vlastite poteze. Također, tvrtka njeguje priličnu razinu transparentnosti prema investicijskoj javnosti, koja se rijetko može vidjeti kod hrvatskih kompanija. Financijska izvješća jasno su razumljiva i predaju se na vrijeme, a njihov Atlant Bulletin ogledni je primjer glasila za zaposlenike, ali i bilo kojeg dioničara.

No, činjenica je da je ta dionica doživjela gotovo 50-postotni pad u odnosu na početak godine. Ta brojka nije najveća ni sektorski ni unutar čitavoga domaćeg tržišta, ali, slažu se s time i analitičari Erstea, samo poslovanje ne ukazuje na podlogu za takav pad. Atlantska je, barem u ovom slučaju, talac globalnih kretanja na tržištima kapitala. Kao mogućnost u ovakvim tržišnim uvjetima, Uprava je izrazila i spremnost da, ukaže li se prilika, otkupi dio svojih dionica te ih ponudi radnicima po cijeni stjecanja u još jednome programu radničkog dioničarstva. No, budući da im je trezor gotovo pun, takve su šanse branjenja cijene na tržištu zasad prično male.

Kriza će opet doći i za takav scenarij pripremamo se prije svega novijom i modernijom flotom koja garantira veću konkurentnost na tržištu, a i znatno manje troškove održavanja. Izužetno je važno u takvo razdoblje ući s povećim iznosom gotovine na računu jer za sve brodarske kompanije nelikvidnost je najpogubniji činilac u borbi za preživljavanje krize – kaže Jerković.

Sudeći prema dosadašnjim podacima, čini se da su nešto naučili i da će krizu, kad nastupi, dočekati mnogo spremniji i oprezniji.