Među devet radova na međunarodnom natječaju za najbolje arhitektonsko rješenje za gradnju novog terminala Zračne luke Zagreb prva nagrada pripala je Institutu građevinarstva Hrvatske. Jure Radić je, prema svemu sudeći, nadmašio najpoznatija domaća i svjetska arhitektonska imena poput Renza Piana, autora aerodroma u Osaki, Normana Fostera, projektanta zračne luke u Pekingu, Santiaga Calatrava, Paula Andreua, Zahada Hadida i Dušana Đamonje, čiji je rad otkupljen za osam tisuća eura. Deveteročlani ocjenjivački sud honorirao je ukupno devet radova, od kojih je četiri otkupljeno, a pet nagrađeno.
- IGH-ov rad ima snažnu simboliku, kvalitetna tehnološka i urbani-stička rješenja, plan popratnih objekata, energetska rješenja, pa je kao takav nakon šest krugova u posljednjem izabranih tajnim glasovanjem. On je podloga da nastavimo s projektom čija je vrijednost na početku bila 240 milijuna eura, ali nakon evaluacije radova iznosi između 280 i 300 milijuna – istaknuo je direktor Plesa Boško Matković.
U predgovoru knjige glavni je urednik poslovnog tjednika Lidera Miodrag Šajatović rekao da knjiga za svakoga tko želi tvrtku što bezbolnije provesti kroz olujna vremena može biti korisna, ali i terapeutska.
- Najprije smo je testirali na sebi, a onda i na prijateljima iz poslovne zajednice. Pokazala su se dva njezina glavna obilježja: prvo, njezinim čitanjem čovjeku se vrati samopouzdanje jer sadašnje usporavanje samo je prolazna stvar. Ono što smo dobro radili, treba raditi još bolje – rekao je Šajatović i dodao da je drugo obilježje knjige što većinu onoga što treba učiniti mnogi već znaju, ali im na jednome mjestu treba sistematizirati odgovore. Uza savjete Bate je ostavio prostora i za bilješke svakog poduzetnika koji knjigu to uzme u ruke da bi savjete mogao lakše primijeniti na vlastito poslovanje.
Knjiga koja je upravo izašla iz tiskare Intergrafike može se nabaviti putem internetske stranice ili u knjižarama u cijeloj Hrvatskoj.
Ambalaža često previše teži prodati proizvod, opterećujući potencijalnog kupca nepotrebnim informacijama o koristima i karakteristikama. Stoga trend ‘pokaži, ne pričaj’ cilja istaknuti proizvod, ali bez forsiranja brenda, koji pada u drugi plan. Navodi vas na kupnju određenim romantiziranjem proizvoda, što se može postići, primjerice, upotrebom fotografije koja priziva neko raspoloženje ili osjećaj prema proizvodu.
Prateći duh ‘vraćanja na početak’, ručno izrađeni proizvodi jaka su moda, a njihovo pakiranje zahtijeva suptilnost koja će odraziti njihovu ekskluzivnost i, u konačnici, visoku cijenu. Takva, rukom crtan ambalaža djeluje taktilno, što proizlazi iz slike i tipografije. Cilj takve ambalaže je prenijeti kupcu poruku da je jedinstven, poseban, što on, dakako, najčešće nije.
Životni stil, omiljeni lajtmotiv marketinga i brendiranja, dobro je iscjijen, ali kad je riječ o ambalaži, relativno je nov koncept koji bi trebalo iskoristiti do maksimuma. Fokus tog trenda smješten je u koristima brenda i proizvoda u pitanju. Ambalaža prikazuje, bilo doslovno, bilo slikovno, proizvod u upotrebi, čime se želi stimulirati aspiracijski motiv u kupcu. Jednostavnije, cilj je natjerati kupca da pomisli ‘želim biti ta osoba’.
Poput Proustove Potrage za izgubljenim vremenom, osmi trend igra podlo na kupčevu emotivnu prošlost. Ambalaža ovdje govori osjetilima potencijalnoga kupca i oživljava pozitivna iskustva iz prošlosti. Zamisao nije revolucionarna i treba napomenuti da ideja nije isključivo retro, u smislu da koristi samo stari dizajn i materijale, ona uzima pojedinačne elemente i pretvara ih u suvremeniji osjećaj kod potrošača.
