Tema tjedna

Nitko se više ne pita hoće li se kriza iz SAD-a preliti na Europu, već u kolikoj mjeri. Banke su izložene istim rizicima. Trgovanje dionicama UniCredita u ponedjeljak i utorak na talijanskim burzama bilo je u više navrata obustavljeno. No, većina stručnjaka i analitičara tvrdi da je hrvatsko bankarsko tržište sposobno izdržati sve udare.

Ništa više neće biti kao prije, jedino je što makroekonomisti, analitičari, konzultanti i ekonomski stručnjaci trenutačno sa sigurnošću mogu reći. Na drugim komentarima svi škrtare jer oči svijeta uprte su u Ameriku i upumpavanje 700 milijardi dolara u financijski sektor, potez za koji se računa da će krizu smiriti, ali ne i potpuno riješiti. Drugi, nadaju se svi, manje vjerojatni scenarij, jest da Vlada SAD-a ne ponudi zamjenski program. Ako se to zaista dogodi, nitko ne može predvidjeti što će zadesiti svjetsko gospodarstvo.

• Kriza će se prebroditi, a za SAD to vjerojatno neće biti ni bezbolno ni brzo. Neizbježno je da će se u saniranju morati uključiti cijeli svijet, pa i Europa. Ukupna vrijednost loših hipotekarnih kredita u Americi je vjerojatno niža od 700 milijardi dolara, ali se zato vrijednost oklada u izvedenicama baziranih na hipotekarnim sekturiziranim kreditima procjenjuje na između 50 i 60 bilijuna dolara – kaže Saša Pekeč, profesor u The Fuqua School of Business, Duke University.

Nitko se više ne pita hoće li se kriza iz SAD-a preliti na Europu, već u kolikoj mjeri. Većina pokazatelja, kao i gotovo svi analitičari, ukazuju da je recesija već u Europi, pa je tako primjerice Irska i službeno u recesiji, a čak je i Njemačka prema nekim procjenama na rubu recesije. No, gdje je u toj priči mala Hrvatska?

• Efekti recesije u najvećim svjetskim gospodarstvima sigurno nas neće zaobići. Subprime kriza se počela jasnije manifestirati u kolovozu prošle godine, a Crobex je počeo tonuti manje od dva mjeseca kasnije. Stanje na ZSE-u je jedan manji indikator utjecaja krize u Hrvatskoj – pojašnjava Pekeč.

I dok će u europskim ekonomijama prvi udar osjetiti financijski sektor i industrija osiguranja, ekonomski stručnjak Damir Novotny kaže da je hrvatski financijski sektor dobro opremljen kapitalom, ima rezervi, banke imaju 50 posto izvora u domaćoj štednji i u ovom trenutku mogu izdržati jače udare na povlačenje depozita.

• Trend je oslanjanje na domaću štednju, zbog čega se banke natječu s pasivnim kamatnim sto-pama, pa su one na oročene depozite dosegle i šest posto. No, da bi banke zaštite svoju profitabilnost okrenut će se potrošačkim kreditima i minusima na tekućim računima, odnosno proizvodima koji trpe veće kamatne stope. Iz toga svega proizlazi da će biti manje dugoročnih kredita za poduzeća, pa time i manje investicija – poručuje Novotny.

Analitičar Žarko Primorac, pak, kaže da je štednja istovremeno snaga i problem jer postavlja se pitanje što će se dogoditi ako štedište krenu po svoje uloge u banke: – Štednja nije faktor sigurnosti, već je to kapital. Naše banke nisu izložene, za sada, jer su dobro kapitalizirane, ali to ne znači mnogo. Ako se kriza počne širiti, utjecat će na njihove matice, pa tako i na njih.

Davor Hebel, potpredsjednik Fidelity Venturesa, pak, kaže da su, kratkoročno, banke kao UniCredit (čijim je dionicama trgovanje u ponedjeljak i utorak na talijanskim burzama bilo u više navrata obustavljeno) i Raiffeisen također izložene istim financijskim rizicima kao i sve ostale banke. – Do neki dan se mislilo da su europske banke manje izložene rizicima nego američke. No, i one su pogođene. Neke od njih su svjetski najveće, primjerice UniCredit, i vjerojatno će one biti sigurnije nego one manje i agresivnije. No, ni najveći stručnjaci nisu u stanju procijeniti rizik nekih institucija i njihovih investicija. Hrvatska će biti pogođena jer su europske banke vlasnice i hrvatskih banaka, a i hrvatske banke su potencijalno investirale u iste ili slične riskantne instrumente – tvrdi Hebel.

Situaciju umiruje predsjednik Hrvatske udruge banaka Zoran Bohaček, koji tvrdi da je Hrvatska ipak predaleko od Amerike: – U slučaju najgoreg udara, HNB svojim mjerama može prebroditi krizu, a ona hrvatske banke ne bi koštala više od profita koji zarade tijekom jedne godine – kaže Bohaček te dodaje da su visoka adekvatnost kapitala te niska profitabilnost (od 11 posto) dodatna zona sigurnosti hrvatskih banaka.

Budući da se ipak može očekivati usporavanje investicija koje se kreditiraju iz bankarskog sustava, a sa stranim greenfield ulaganjima Hrvatska loše stoji, svi će sektori osjetiti posljedice svjet-