Ukinuta otpremnina od Zavoda za zapošljavanje

Trajanje prava na novčanu naknadu povećava se i iznosi 90 dana za radnika s devet mjeseci staža do 450 dana za radnika s 25 godina staža. Prema sada važećem propisu trajanje prava određeno je u rasponu od 78 do 312 dana.

Novim Zakonom je ukinuto pravo na jednokratni novčani primitak u iznosu od jedne do šest najviših iznosa novčane naknade na koji sada imaju pravo radnici s 20 i više godina staža, kojima je poslodavac otkazao ugovor o radu zbog poslovno ili osobno uvjetovanih razloga. Taj je jednokratni primitak uveden 2003. kao kompenzacija za tada smanjene otpremnine u Zakonu o radu, a ovisno o godinama staža radnika, trenutačno iznosi od 1.200 kn do 7.200 kn. To će pravo ostvariti samo radnici kojima radni odnos pretrane do 31. prosinca 2008. Radnici kojim radni odnos pretrane 1. siječnja 2009. g. i poslije, više nemaju pravo na otpremninu od Zavoda za zapošljavanje, već samo na otpremninu koju im je dužan isplativati poslodavac.

Nema znatnijih promjena u zakonskoj definiciji osobe koja se smatra nezaposlenom. Svi u dobi od 15 do 65 godina, koji nisu radno angažirani i nisu u statusu redovitog učenika ili studenta, smatraju se nezaposlenima. Posrednik u zapošljavanju više nema obvezu voditi dvije evidencije o nezaposlenim osobama, već samo jednu. Naime, prema sada važećim propisima Zavod za zapošljavanje vodi evidenciju o osobama koje su nezaposlene i posebnu evidenciju o osobama koje nisu nezaposlene, ali traže novi posao.

Posrednik u zapošljavanju je i nadalje dužan svakoj nezaposlenoj osobi pristupiti kao jedinki i za svaku osobu izraditi profesionalni plan zapošljavanja, u roku 60 dana od dana prijave osobe. Nezaposlena je osoba dužna prihvatiti ponuđeno osposobljavanje i obrazovanje za zapošljavanje. Odbijanje ponuđenog zaposlenja, osim u iznimnim slučajevima propisanim Zakonom, ima za posljedicu brisanje iz evidencije nezaposlenih. Na primjer, ako osoba odbije ponuđeni posao u mjestu do 50 km udaljenosti, uz uvjet da je poslodavac preuzeo obvezu snositi troškove prijevoza, briše se iz evidencije nezaposlenih. No, ako poslodavac nije preuzeo obvezu plaćanja troškova prijevoza, odbijanje posla nema za nezaposlenu osobu nikakve posljedice. I novi Zakon obvezuje nezaposlene da sami traže posla. Nezaposlena osoba dužna je javljati se na Zavod za zapošljavanje barem jedanput na mjesec, a ako se ne javi šest mjeseci, briše se iz evidencije.

Zakonom se proširuje krug osoba koje će imati pravo na novčanu naknadu i uvodi se pravo na novčanu naknadu za volontere, kojima se smatraju, sukladno Zakonu o radu, osobe koje na temelju ugovora s poslodavcem obavljaju pripravnicički staž, bez prava na plaću. Ako nakon završetka pripravnicičkog staža ne zasnuju radni odnos, imaju pravo na novčanu naknadu preko Zavoda za zapošljavanje.

Druga se povoljnost odnosi na radnike koji su prije prestanka zaposlenja radili s nepunim radnim vremenom. Za njih se prethodno razdoblje trajanja rada, od kojeg se određuje dužina primanja novčane naknade, više neće preračunavati proporcionalno punom radnom vremenu, već se izjednačavaju s osobama u radnom odnosu s punim radnim vremenom. Na primjer, ako radniku koji je dvije godine radio s polovinom punog radnog vremena pretrane radni odnos bez njegove krivnje, za ostvarivanje prava na novčanu naknadu smatraće se da ima dvije godine prethodnog rada, iako je u tom razdoblju ostvario pravo na jednu godinu mirovinskog staža.

I nadalje pravo na novčanu naknadu imaju samo radnici kojima je radni odnos prestao bez njihove krivnje, tj. na temelju otkaza ugovora o radu od strane poslodavca (poslovno i osobno uvjetovani otkaz ugovora o radu), a u slučaju izvanrednog otkaza od strane radnika, samo ako je razlog otkaza ponašanje i krivnja poslodavca. Zadržana je obveza nezaposlene osobe da se prijavi Zavodu za zapošljavanje u roku 30 dana od dana prestanka radnog odnosa. Ako je radni odnos prestao otkazom radnika ili na temelju sporazumnog prestanka ugovora o radu, nezaposlena osoba nema pravo na novčanu naknadu. Minimalni staž potreban za ostvarivanje prava na naknadu nije se mijenja. Određen je u trajanju od najmanje devet mjeseci rada u posljednja 24 mjeseca, s tim da se u to razdoblje uračunava i vrijeme koje je radnik proveo na bolovanju ili na rođiljnom dopustu. Dakle, nisu se mijenjali uvjeti za ostvarivanje prava, ali su znatno modificirani rokovi primanja novčane naknade i, još više, visina naknade.

Trajanje prava na novčanu naknadu ovisi o ukupnom radnom stažu radnika i iznosi od 90 dana za radnika s devet mjeseci staža do 450 dana za radnika s 25 godina staža (prema sada važećem propisu trajanje prava određeno je u rasponu od 78 do 312 dana, ali se u te dane sada ne računaju nedjelje). Promjene nisu samo u ukupnom trajanju primanja novčane naknade već u dijelu kojim se trajanje primanja naknade vezuje uz prethodno trajanje rada. Prema sada važećem propisu, najdulje trajanje prava na novčanu naknadu osigurano je već za radnika s 10 godina radnog staža, a u novom Zakonu ta se granica pomiče, tako da je najpovoljnije trajanje prava određeno za radnike koji imaju više od 20 odnosno više od 25 godina staža. Riječ je o starijim radnicima čija je mogućnost zapošljavanja objektivno otežana u odnosu na mlade radnike, pa su zaštitne mjere uređene u njihovu korist.

Izmijenjeni su i kriteriji načina određivanja najvišeg iznosa novčane naknade. Do sada je najviša svota mjesečne naknade bila određena limitom koji je utvrđivao ministar nadležan za poslove rada (sada taj limit iznosi 1.200 kn na mjesec), a prema novom Zakonu uvodi se automatizam godišnje korekcije najviše naknade, tako da najviša svota naknade iznosi 70 posto, 50 posto odnosno 40 posto prosječne plaće isplaćene u gospodarstvu Hrvatske u prethodnoj godini.

Donekle su izmijenjeni i razlozi koji uvjetuju obustavu korištenja prava na novčanu naknadu. Naime, i prema sadašnjim i prema novim propisima isplata naknade obustavlja se ako nezaposlena osoba ostvaruje zaradu od rada prema ugovoru o djelu ili prema nekoj drugoj osnovi. Sada se iznos te zarade uspoređuje s najvišom novčanom naknadom za nezaposlenost, tj. s 1.200 kn na mjesec. Prema novom će se Zakonu novčana naknada prestati isplaćivati za broj mjeseci koji se dobije kad se primitak od drugog dohotka podijeli s osnovicom za plaćanje doprinos.

Na primjer, ako najniža osnovica za plaćanje obveznih doprinosa u 2009. godini bude iznosila 2.600 kn, a nezaposlena osoba ostvari bruto primitak od rada prema ugovoru o djelu u iznosu od 10.000 kn, obustavit će joj se primanje novčane naknade tijekom tri mjeseca i 24 dana. Ako se osoba u roku 30 dana od prestanka okolnosti koje su dovele do obustave isplate naknade ponovno javi Zavodu za zapošljavanje, nanovo će se uspostaviti isplata novčane naknade, sve do isteka razdoblja na koje ima pravo.