Cijena prijevare – 63 milijuna dolara, loš glas – neprocjenjiv

Peglajući kartice svih mogućih vrsta, Hrvati su sredinom rujna ove godine uspjeli upasti u minus od čak 6,4 milijarde kuna, što je najveće ikad zabilježeno povećanje okvirnih potrošačkih kredita unutar jedne kalendarske godine. No, na pitanje kako najnovija nesigurna gospodarska vremena utječu na potrošačke navike pojedinca nema jednoznačna odgovora. Ono što se zna jest da su u zadnjih godinu dana građani manje nego prijašnjih godina investirali u trajna dobra, a mnogo više trošili, odnosno peglali su razne kartice radi čiste potrošnje. Analitičari su izračunali i da novo zaduživanje građana u bankama raste i do 700 milijuna kuna na mjesec.

Novim kreditnim zaduženjima građani ne rade ništa neobično. Naime, na najnovija povećana trošenja većina je, kažu, prisiljena da bi pokrila manjak zarade u odnosu na rast troškova života. Tu tezu potvrđuju i istraživanja GfK, koja ističu da je u godinu dana znatno porastao broj ‘financijski siromašnijih kućanstava’, pa danas čak trećina stanovništva jedva spaja kraj s krajem.

Analitičari priznaju da je i kod nas plaćanje kreditnim karticama, umjesto gotovinom, sve popularnije, jer, kažu, daje lažan osjećaj da ne trošimo pravi novac. Naime, neka istraživanja pokazuju da ljudi kupuju mnogo manje kad plaćaju gotovinom.

Financijski stručnjaci tvrde da postoje tzv. dobri i loši dugovi. Financijski stručnjaci podsjećaju da u idealnom slučaju mjesečna otplata dugoročnih kredita, uključujući hipotekarni kredit i otplatu dugovanja na kreditnim karticama, ne bi trebala prelaziti 40-ak posto ukupnoga mjesečnog prijela. Prema sličnim bi formulama bankari trebali utvrđivati kreditnu sposobnost potencijalnih klijenata koji žele podići kredit. U novije vrijeme ima ipak i drugačijih ponašanja. Naime, neke banke u nastojanju da po svaku cijenu, pa i u kriznim vremenima dosta zarađe ili brže pridobiju klijenta, ne samo da ne mare za bonitet klijenta, nego mu u sve učestalijim akcijama, i bez većih provjera, nude nova zaduženja.

Takvi krediti, osim visokih kamata, nose i skupe naknade, koje se kreću i do tri posto jednokratno od iznosa kredita. Umjesto manjeg i opreznijeg kreditiranja, koje bi kudikamo bilo primjereno sadašnjem vremenu svojevrsne recesije, domaće banke najavljaju i daljnja poticanja zaduživanja građana skupim potrošačkim kreditima. Isto ili slično rade i kartičari, koji u raznim komplementarnim uslugama i privlačnim popustima navode potrošače da još češće peglaju kartice.

U nikad veća potonuća nisu zapali samo građani, nego i tvrtke. Naime, njihov se minus od prosina prošle godine pa do sredine rujna ove godine povećao s 2,1 milijardu na 3,3 milijarde kuna. Ako, pak, promotrimo ponašanje poslovnih ljudi, najnovija istraživanja pokazuju da hrvatski biznismeni baš i ne vole pretjerivati u korištenju kartica. Naime, njih čak 62 posto izjasnilo se da posjeduje od dvije do četiri kartice, a samo jednu karticu ima 23 posto ispitanika.

Za podmirivanje računa karticom odlučuje se 51 posto poslovnih ljudi, dok gotovinu preferira njih 21 posto. Čak 57 posto hrvatskih poslovnih ljudi ne koristi kartice za plaćanje preko interneta. Samo devet posto ispitanih odgovorilo je da često koristi karticu za plaćanje preko interneta, dok ostali tu uslugu koriste ponekad. Što se tiče korištenja korporativnih kartica – može se čuti da većina naših biznismena tu karticu pegla oprezno i u okvirima zadanih limita.

Manjim peglanjem kartica može se čak i uštedjeti, slijede li se neka temeljna pravila. Prvo glasi da je podizanje gotovine na bankomatima putem kreditnih kartica nešto što svakako treba izbjegavati jer podignuti iznos morate vratiti već na sljedećem računu, ali uvećan za oko 10 posto, kolika je kamata. Da se u praksi toga pravila baš i ne držimo govori pokazatelj da su Hrvati na bankomatima lani bili ukupno 92 milijuna puta, podignuviši ukupno, svim vrstama kartica, oko 60 milijardi kuna. Morate li ići na bankomat po novac, nastojte odmah podići veći iznos, a ne recimo 100 ili 200 kuna. Ako, recimo, podižete gotovinu kreditnom karticom Visa Classic ili Visa Gold Splitske banke (slično je i kod ostalih banaka) na njihovu bankomatu, na 100 podignutih kuna uzet će vam 20 kuna, a na 2.000 kuna samo 38 kuna. Ako se, pak, s karticom, debitnom ili na odgodu, nadete pokraj bankomata tuđe banke, na 100 kuna uzet će vam 20 kuna, a 40 na 2.000 kuna.