Na povećanje rashoda na računu dohotka najviše je utjecalo povećanje dobiti tvrtki u stranom vlasništvu. Pliva je isplatila izvanrednu dividendu od 1,6 milijardi kuna, a većina je otišla američkom Barru.
Višak gotovine koju T-HT ima u bilanci već je mjesecima predmet spekulacija i analiza, a glavno pitanje na koje se pokušava naći odgovor jest kako će HT potrošiti taj novac. Tri su moguća scenarija: preuzimanje telekomunikacijskih tvrtki u hrvatskoj i regiji, pojačana tehnološka ulaganja ili isplata dioničarima u obliku izvanredne dividende. Iz Uprave kompanije nema naznaka što bi mogla biti preferirana opcija većinskog vlasnika Deutsche telekoma, ali svi se mali dioničari nadaju izvanrednoj dividendi.
Isplata redovnih i izvanrednih dividendi nekoliko velikih tvrtki u vlasništvu inozemnih poduzeća jedan je od razloga pograničanja dohodovnog dijela tekućeg računa platne bilance. U drugom je tromjesečju odljev kapitala u kategoriji dohotka iznosio 1,15 milijardi eura, što je najveći kvartalni minus u posljednjih 10 godina, pokazuje nedavno objavljeni podaci Hrvatske narodne banke. Uz priljev od 364 milijuna eura, konačni je saldo bio negativnih 791 milijun eura, također višegodišnji rekord. Najzaslužnija za naglaskok bila je velika izvanredna dividenda Plive u ukupnom iznosu od 1,6 milijardi kuna, a većina je otišla američkom Barru. Dividenda je isplaćena iz zadržane dobiti 2002. godine, a iznosila je 81,25 kuna za dionicu. Još nekoliko velikih kompanija u stranom vlasništvu ove je godine isplatio redovne i izvanredne dividende iako u iznosima približno jednako lanjskim.
HT je isplatio dividendu u iznosu 29,56 kuna za dionicu pa je Deutsche Telekomu (51 posto dionica) pripalo 1,23 milijarde kuna. Lani je kompanija isplatala 2,41 milijardu kuna izvanredne dividende iz zadržane dobiti ostvarene u prethodnim poslovnim godinama. Izvanrednu dividendu većinom iz neraspoređene dobiti 2005. i 2006. godine je ove godine isplatio Ericsson Nikola Tesla i to u iznosu 270 kuna za dionicu, odnosno ukupno 359 milijuna kuna. Lani je dividenda iznosila 320 kuna za dionicu. Drugo tromjesečje je i inače jedno od ‘najlošijih’ za dohodak platne bilance Hrvatske jer se tada održava većina godišnjih skupština poduzeća i donose odluke o eventualnoj isplati dividende. Kad je vlasnik poduzeća iz inozemstva, njegova dividenda odlazi izvan Hrvatske. Ove je godine to posebno došlo do izražaja.
Na povećanje rashoda na računu dohotka najviše je utjecalo povećanje dobiti tvrtki u Hrvatskoj koje su u stranom vlasništvu. Takva kretanja ne iznenađuju i uobičajena su za ostale zemlje u regiji koje su prijašnjih godina zabilježile znatan priljev inozemnih izravnih ulaganja, poput primjerice Mađarske. Međutim, dio te ostvarene dobiti zadržava se u Hrvatskoj radi ponovnog investiranja u tvrtke, što se onda ogleđa kroz rast inozemnih izravnih ulaganja. Navedeni udjel dobiti koja se zadržava u Hrvatskoj razmjerno je visok, posebno u bankovnom sustavu – smatra Zdeslav Šantić, direktora Direkcije za ekonomska istraživanja Raiffeisen Consultinga.
Većina banaka ove godine zaista nije isplaćivala dobit u dividende, već su je zadržavale ili spremale u rezerve. PBZ je 931,7 milijuna kuna dobiti za 2007. rasporedio u zadržanu dobit, rezerve i nagrade menadžmentu, Zaba je 1,1 milijardu kuna preraspodijelila u zadržanu dobit, rezerve i dividendu, ali samo na povlaštene dionice, dok je Société Générale Splitska banka cijelu prošlogodišnju dobit od 287,9 milijuna kuna prebacila u rezerve. Jedino je Erste&Steiermärkische banka isplatila dividendu od 17,63 kune za dionicu. Međutim, upravo bi vodeće banke sljedeće godine mogle promijeniti svoju dosadašnju politiku zadržavanja dobiti jer bi zbog posljedica svjetske financijske krize matične banke mogle odlučiti povući što više sredstava iz banaka kći radi vlastite likvidnosti. Na sličnu strategiju mogli bi se odlučiti i strani vlasnici domaćih kompanija.
Financijska kriza na globalnoj razini te usporavanje svjetskoga gospodarstva mogli bi nepovoljno utjecati na razinu dobiti koju će vlasnici u nadolazećem razdoblju odlučiti zadržati odnosno refinancirati u tvrtkama u tranzicijskim zemljama – smatra Zdeslav Šantić.
Vlasnici zakonski teško mogu izvući tekuću dobit zbog sadašnje financijske krize i usporenom ekonomskog rasta. Uobičajeni način na koji vlasnik ‘izvlači’ dobit iz poduzeća jest redovna dividenda, a ona se određuje na godišnjoj skupštini. Većina godišnjih skupština za 2007. već je održana, a za 2008. mogu se održati tek sljedeće godine kada budu poznati poslovni rezultati. Postoji mogućnost isplate izvanredne dividende odnosno zadržane dobiti i neobveznih rezervi ako uprava procijeni da su nestali rizici zbog kojih su rezerve stvarane. Međutim, odluku o izvanrednoj dividendi također donosi skupština dioničara, glavna ili izvanredna. Isplata dobiti ostvarene u tekućoj godini zakonski nije moguća. Predujam dobiti je moguće isplati tek nakon završetka poslovne godine, a prije održavanja godišnje skupštine. Tako se može isplati najviše 50 posto dobiti nakon odbitka poreza i ostalih davanja i to uz suglasnost nadzornog odbora. Naravno, postoje i neizravni načini ‘izvlačenja’ novca tijekom godine, poput transakcija s matičnom kompanijom ili s njom povezanim tvrtkama. Banke, recimo, mogu odobravati kratkoročne kredite bankama u čijem su vlasništvu. Navodno u domaćim bankarskim krugovima postoji i ideja da banke prebacuju svoje obvezne pričuve na račune u stranim bankama koje su im vlasnici te im tako pomognu povećati likvidnost. Naime, hrvatske banke mogu dio obveznih pričuva držati na računima u inozemstvu. Deficit tekućeg računa platne bilance je potkraj lipnja dosegnuo 10,5 posto, ponajprije zbog slabe pokrivenosti uvoza izvozom. Na računu dohotka postoji osim dividendi i još jedan čimbenik koji je utjecao na pogoršanje, a to su, objašnjava Zdeslav Šantić, rastući troškovi zaduživanja u inozemstvu. Rast visine inozemnoga duga, uz ovogodišnje povećanje troškova financiranja odnosno rasta kamatnih stopa na međunarodnim tržištima kapitala, pridonio je izraženijem povećanju rashoda na računu dohotka. Unatoč pozitivnom zaokretu na svjetskim financijskim tržištima, nesigurnost je i dalje prisutna u ekonomiji, što bi moglo utjecati na daljnje povećanje odljeva dohotka iz Hrvatske, bilo kroz dividende ili kroz povećane kamate na inozemne kredite.
