Dogovoreno je izravno angažiranje vlada na kreditiranju posrulnih financijskih institucija, u razdoblju do pet godina, čime će dopuniti mjere Središnje europske banke za odleđivanje međubankovnog pozajmljivanja. Britanska se Vlada obvezala na inicijalnu pomoć tešku 37 milijardi funti trima bankama, što znači djelomičnu nacionalizaciju Royal Bank of Scotland, HBOS-a i Lloyds TSB-a, dok će Nijemci omogućiti svojim bankama oko 500 milijardi dolara garancija za zajmove kako bi stimulirali međubankovno pozajmljivanje i dodatnih 108 milijardi za stabilizaciju bankovnog sustava. Osim toga, središnje banke Engleske, Švicarske i EU dogovorile su aukcijsko osiguranje neograničenih dolarskih fondova likvidnosti uz potporu američkih saveznih rezervi, dok su još prije koordiniranim naporom središnjih banaka diljem svijeta srezane kamatne stope za pola posto. Redovi se zbijaju, a to je prepoznala većina burzi reagiravši naglim skokovima, među istaknutijima upravo Zagrebačka.
Brownov plan, koji je poslužio kao temelj članica eurozone, sastoji se od nekoliko točaka. U adresiranju krize Brownov kabinet vodio se s tri osnovna problema koja treba riješiti – likvidnost, kapital i financiranje. Prvo, britanska će Vlada ubrzati oko 37 milijardi funti u tri banke kako bi podmazala protok kapitala, a zauzvrat će imati tri direktora u prvoj i dva u spoju druge dvije te će uzeti preferencijalne dionice. Drugo, Središnja banka će udvostručiti svoj ‘fond za likvidnost’ na najmanje 200 milijardi funti dostupnih bankama za zamjenu njihovih manje likvidnih sredstava te kao treće, država će jamčiti, pod komercijalnim uvjetima, do 250 milijardi funti za novo bankovno zaduživanje. Nadalje, bijesni Europoljani odmah su lupili po džepu nestasne menadžere, pa će tako u uvjetima državne pomoći biti i brisanje direktorskih bonusa za ovu godinu.
