Investicijski fondovi

Čini se da je kraj prošloga tjedna označio kulminaciju financijske krize u nas, barem što se burzovnih događanja tiče. Iako je teško procijeniti kako će teći oporavak, prilično je jasno da nas čeka vjerojatno dugotrajno i prilično neizvjesno razdoblje, u kojem će najvjerojatnije najuspješniji biti vještii i brizi trgovci. Ipak, nazire se i dugotrajniji oporavak, posebice u kontekstu smirivanja situacije na domaćem bankarskom tržištu, ali i znatnih očekivanja u pogledu dotoka svježega kapitala na tržište od prodaje Ine.

Od prošlotjednih domaćih korporativnih vijesti svakako treba istaknuti da je MOL uspio prikupiti više od 47 posto Ine, a ukupna vrijednost pohranjenih dionica iznosi oko 6,16 milijardi kuna. MOL već posjeduje 25 posto Ine, a sada će postati njezin najveći dioničar. Također, prošli je tjedan Upravni sud RH odbio tužbe Doma i SN Holdinga protiv rješenja Komisije za vrijednosne papire radi poništenja transakcije prijenosa dionica. Tom je odlukom poništena transakcija prijenosa 182.152 dionice izdavatelja Liburnia Riviera hotela s HFP-a na društvo SN Holding te transakcija prijenosa 72.258 dionica LRH s Hrvatskog fonda za privatizaciju na društvo DOM Holding. Središnja depozitarna agencija obvezana je bez odgode prenijeti dionice LRH s računa SN Holdinga i Dom Holdinga na račun Hrvatskog fonda za privatizaciju. Na temelju sporazuma iz kolovoza 2005. godine između SN Holdinga i DOM Holdinga s HFP-om, obavljen je prijenos dionica LRH sa HFP-a na oba holdinga. U sporazumu je pisalo da će stupiti na snagu pod uvjetom da ga 20 dana od sklapanja odobri Vlada, a s obzirom na to da Vlada to nije učinila, sporazum između holdinga i HFP-a postao je nevažeći.

Odmah nakon toga očitovao se i Goran Štrok, koji se donedavno zanimao za preuzimanje LRH. Pritom je istaknuo da ni on, a niti JLH nisu bili stranka u sporu. Štrok je naglasio kako se uključio u taj vrlo kompleksan poslovni projekt jer je smatrao da je grupacija Jadranski lukusni hoteli pokazala izvrsne rezultate u revitalizaciji dubrovačkog turizma, što je želio primijeniti i na opatijsko područje. U tom će se smislu JLH okrenuti drugim vlastitim projektima, što ne iznenađuje s obzirom na trenutačno relativno skup kapital i nizak te neizvjestan povrat u domaćem turizmu.

Jedan od većih prošlotjednih gubitnika bila je dionica splitskoga pomorskog prijevoznika Jadroplova. Naime, njezina je cijena pala nevjerojatnih 39,94%, na razinu od svega dvije stotine kuna. Sličan pad cijene zabilježila je i dubrovačka Atlantska plovidba, no na mnogo većem tjednom prometu. Procjenjuje se da je prošlotjedni pad potaknula iracionalna i panična rasprodaja, prouzročena neviđenim padom dionica na razvijenim svjetskim tržištima, kao i padom indeksa brodskih vozarina uza suhe i raste terete (BDI). Ipak, očekuje se da će se prilike na međunarodnom pomorskom tržištu u dogledno vrijeme stabilizirati, što bi trebalo potaknuti rapidan rast cijene dionice Jadroplova u kratkome roku, naravno na mnogo višu razinu.

U prošlome radnom tjednu dionički je indeks Zagrebačke burze – Crobex zabilježio najveću tjednu korekciju u povijesti. Naime, njegova je vrijednost prošli tjedan pala nevjerojatnih 25,53%, odnosno s 2.967,01 na svega 2.209,47 bodova i to zahvaljujući padu cijena svih dionica sastavnica indeksa. U isto vrijeme obveznički je indeks Crobis također znatno oslabio. Naime, njegova je vrijednost u prethodnome tjednu pala 0,5%, odnosno s 96,52 na konačnih 95,54 boda.

I dok je Crobex od početka godine do prošle srijede na vrijednosti izgubio 48,2%, dionica Zagrebačke pivovare zabilježila je znatno manji minus od oko 33%, ponajviše zahvaljujući relativno izdašnoj dividendi koju ta kompanija isplaćuje iz godine u godinu, a koja je ove godine za prošlogodišnje rezultate iznosila 245 kuna za dionicu. No, pogled na polugodišnje rezultate Zagrebačke pivovare ne uliva odviše optimizma da će ovogodišnji rezultati, barem kad je riječ o neto dobiti, biti na razini prošlogodišnjih.

Naime, polugodišnja je neto dobit Zapija ove godine iznosila 43,77 milijuna kuna, što je bilo 30,56% manje nego u istome razdoblju 2007. godine. Na znatno lošije ovogodišnje rezultate Zagrebačke pivovare utjecali su nešto manji ostvareni poslovni prihodi, zatim povećani troškovi proizvodnje te prošlogodišnji izvanredni prihodi kompanije, koji su u tekućoj godini bili manji nego lani. Naime, Zagrebačka je pivovara u prvome polugodištu ostvarila 360,63 milijuna kuna prihoda od prodaje, dok je lani u isto vrijeme ostvaren 371 milijun kuna. Pritom su se prihodi od prodaje u zemlji smanjili 3,88%, na 340 milijuna kuna, dok se inozemna prodaja društva nije znatnije mijenjala, a ove je godine za prvih šest mjeseci iznosila 17,24 milijuna kuna.

Uz smanjenje prihoda od prodaje, ove su godine znatno porasli i troškovi poslovanja kompanije. Tako su materijalni troškovi Zapija u šest ovogodišnjih mjeseci porasli 13,1%, na iznos od gotovo 93 milijuna kuna, dok su u isto vrijeme troškovi zaposlenih zabilježili blagi pad (-0,07%), na iznos od 52,98 milijuna kuna. Smanjen je i iznos obračunane amortizacije, koja je u šest ovogodišnjih mjeseci iznosila 33,69 milijuna kuna, a lani u isto vrijeme 38,68 milijuna kuna. Ostali troškovi iz osnovne djelatnosti nisu se znatnije mijenjali, a iznosili su 131,64 milijuna kuna. Zbog rasta troškova poslovanja i smanjene prodajne realizacije, operativna se dobit Zagrebačke pivovare u prvih pola godine smanjila 18%, na iznos od 55,31 milijun kuna. Prema komentaru Uprave, likvidnost kompanije bila je na zadovoljavajućoj razini, a za 12,2 milijuna kuna utuženih potraživanja kompanija je rezervirala troškove kroz prijašnja obračunska razdoblja. Izvjesnost naplate navedenih potraživanja ovisit će o ishodu sudskih sporova, s obzirom na to da su ta potraživanja utužena. Bilančno gledano, potraživanja od kupaca na kraju lipnja ove godine iznosila su 280,64 milijuna kuna, dok su obveze prema dobavljačima bile znatno manjih 145,4 milijuna kuna. U isto vrijeme, kompanija je raspologala sa 73,2 milijuna kuna kratkotrajne financijske imovine te 47,51 milijun kuna novčanih sredstava na žiro-računu društva.

Neto imovina otvorenih investicijskih fondova s javnom ponudom (OIF-ova) tijekom rujna smanjila se čak 15,83 posto, na iznos od 14,18 milijardi kuna, objavila je prošli tjedan Hanfa. Pritom je neto imovina novčanih fondova zabilježila mješecni pad od 5,88 posto, na 5,06 milijardi kuna, dok je neto imovina dioničkih fondova pala čak 23,30 posto, na iznos od svega 4,85 milijardi kuna. Tako je prvi put od 2006. godine imovina u novčanim fondovima tijekom rujna premašila vrijednost imovine dioničkih fondova s javnom ponudom.

Snažan pad zabilježila je i neto imovina mješovitih fondova, koja se smanjena 19,23 posto, na 3,67 milijardi kuna. Konačno, i neto imovina obvezničkih fondova zabilježila je skroman pad od 0,49 posto, a na kraju rujna iznosila je oko 600 milijuna kuna.

Gledano strukturno, udjel dioničkih fondova u ukupnoj imovini svih OIF-ova na kraju je rujna iznosio 34,18 posto, mješovitih fondova 25,92 posto, novčanih 35,67 posto te obvezničkih fondova 4,23 posto.

Novo povlačenje novca iz dioničkih fondova nije ostavilo znatniji trag na strukturi njihove imovine. Naime, njihova su likvidna sredstva (novčana sredstva, kratkoročni vrijednosni papiri i depoziti) smanjena za 163,78 milijuna kuna, na 628,84 milijuna kuna. U tom je smislu udio njihovih likvidnih sredstava porastao na 12,98 posto neto imovine i iz te perspektive situacija je na kraju rujna bila nešto bolja nego mjesec dana prije.