Konferencija Zagrebačke burze

Vlasnici zakonski teško mogu izvući tekuću dobit zbog sadašnje financijske krize i usporenom ekonomskog rasta. Uobičajeni način na koji vlasnik ‘izvlači’ dobit iz poduzeća jest redovna dividenda, a ona se određuje na godišnjoj skupštini. Većina godišnjih skupština za 2007. već je održana, a za 2008. mogu se održati tek sljedeće godine kada budu poznati poslovni rezultati. Postoji mogućnost isplate izvanredne dividende odnosno zadržane dobiti i neobveznih rezervi ako uprava procijeni da su nestali rizici zbog kojih su rezerve stvarane. Međutim, odluku o izvanrednoj dividendi također donosi skupština dioničara, glavna ili izvanredna. Isplata dobiti ostvarene u tekućoj godini zakonski nije moguća. Predujam dobiti je moguće isplatiti tek nakon završetka poslovne godine, a prije održavanja godišnje skupštine. Tako se može isplatiti najviše 50 posto dobiti nakon odbitka poreza i ostalih davanja i to uz suglasnost nadzornog odbora.

Naravno, postoje i neizravni načini ‘izvlačenja’ novca tijekom godine, poput transakcija s matičnom kompanijom ili s njom povezanim tvrtkama. Banke, recimo, mogu odobravati kratkoročne kredite bankama u čijem su vlasništvu. Navodno u domaćim bankarskim krugovima postoji i ideja da banke prebacuju svoje obvezne pričuve na račune u stranim bankama koje su im vlasnici te im tako pomognu povećati likvidnost. Naime, hrvatske banke mogu dio obveznih pričuva držati na računima u inozemstvu. Deficit tekućeg računa platne bilance je potkraj lipnja dosegnuo 10,5 posto, ponajprije zbog slabe pokrivenosti uvoza izvozom.

Na računu dohotka postoji osim dividendi i još jedan čimbenik koji je utjecao na pogoršanje, a to su, objašnjava Zdeslav Šantić, rastući troškovi zaduživanja u inozemstvu. Rast visine inozemnoga duga, uz ovogodišnje povećanje troškova financiranja odnosno rasta kamatnih stopa na međunarodnim tržištima kapitala, pridonio je izraženijem povećanju rashoda na računu dohotka. Unatoč pozitivnom zaokretu na svjetskim financijskim tržištima, nesigurnost je i dalje prisutna u ekonomiji, što bi moglo utjecati na daljnje povećanje odljeva dohotka iz Hrvatske, bilo kroz dividende ili kroz povećane kamate na inozemne kredite.

Rasta u IT sektoru iduće godine – predviđa Mandić, dok Ivan Gabrić, predsjednik Uprave Combisa, kaže da se kriza za sada reflektira samo na proces planiranja i budžetiranja za 2009. Zbog toga za sljedeće razdoblje razrađuju više scenarija, od onoga da će utjecaj krize biti minimalan do onoga da će biti znatan, a uz to će u nadolazećem razdoblju opreznije kretati u nove investicije i voditi računa o povećanom riziku poslovanja.

Alma Curl, predsjednica Uprave HGspota, planira također, između ostalog, suzdržati se od velikih investicija, optimizirati nabavu i poostriti naplatu potraživanja, Microsoft se namjerava usredotočiti na faktore koje može kontrolirati te iskoristiti prednosti tehnologije kako bi korisnicima omogućio veće uštede nad operativnim troškovima, dok je M-SAN u upravni tim postavio savjetnika za kontrolu troškova i poslovnih procesa. Span, kaže predsjednik Uprave Nikola Dujmović, za sada osjeća krizu likvidnosti jer su velike tvrtke zaustavile plaćanja.

Johan Graulund, predsjednik Uprave Tele2, kaže da taj operater posluje kao i uobičajeno. Mobilna telefonija mlada je i rastuća industrija koja nikada nije iskusila istinsku recesiju. Upravo zato nezahvalno je predvidjeti kakav će učinak na našu industriju imati ova globalna previranja. Povijest i iskustvo, međutim, pokazuju da su ponudači najboljih cijena oni koji dobivaju – kaže Graulund.

Optimističan nije Davor Velnić iz tvrtke Istrauto, koji kaže da je teško postići punu zaposlenost cestovnih prijevoznika te da očekuje da će vozarine padati. To nikako nije dobro, jer smo prije koji mjesec jedva uspjeli nešto podignuti razinu vozarina. Prijevoznici mogu samo dodatno štedjeti, a velikih prostora za štednju nema – drži Velnić.

No, s druge strane predsjednik Uprave HŽ-a Davorin Kobak misli da je kriza šansa za željeznici. U usporedbi s cestovnim prometom, željeznica ima 3,5 puta manji utrošak pogonske energije u putničkom i 8,7 puta manji u teretnom prijevozu, a potreba njene infrastrukture za storom je 9,5 puta manja nego u cestovnom prometu – kaže Kobak dodajući da je njihov plan racionalizirati poslovanje, optimizirati broj radnika te napraviti reinženjering poslovnih procesa.

Iz odgovora menadžera jedino što se može zaključiti jest koliko ljudi, toliko čudi. Teško da bi i jedna vlada uspjela udovoljiti tako različitim zahtjevima sektora, ali posao bi joj zasigurno olakšala jasna, kvalitetna i provediva industrijska politika koja bi odredila prioritete i konkretno mjere u rješavanju 1001 poduzetničkog problema.