Njemačka kancelarka Angela Merkel i francuski predsjednik Nicolas Sarkozy prihvatili su britanski plan veznu pričuvu, čime je dodatno oslobodio 450 milijuna eura.
Hrvatski menadžeri i poduzetnici, pak, imaju svaki svoju viziju što bi Vlada trebala poduzeti. Veljko Ostojić, predsjednik Uprave Riviere Poreč, kaže da postoji niz mogućnosti, od sniženja stope PDV-a do bitnog smanjenja ogromnog broja neporeznih nameta, dok predsjednik Uprave Euroherca Branko Lerota kaže da su HNB i Vlada poduzeli odgovarajuće mjere glede sprečavanja redova pred bankama, ali i da ostaje upit je li monetarna vlast trebala nešto više učiniti da ponor Crobexa ne bude ovako dubok. Također drži da je trebalo malo više koordinacije u sferama monetarne vlasti na početku financijske krize.
Svi su poduzetnici svjesni dolaska recesije. Dragutin Pavletić, direktor Uljanik plovidbe, napominje da bi Vlada trebala smanjiti proračun jer će biti teško doći do kapitala kroz zaduživanje. – U SAD-u zajednički djeluju i Vlada i Središnja banka i burzovni regulator, mislim da se takvo što kod nas nikad neće dogoditi – kaže Pavletić.
Branko Sorić, član Uprave H1Telekoma, drži da dugoročno Vlada mora poduzeti mjere u jačanju poduzetništva i to ne samo u terciarnim djelatnostima već u smanjenju budžetske potrošnje i stimulaciji obrazovanja jer je to dugoročno najisplativija investicija, te stvaranju zakonskih okvira koji će omogućiti tržišnu utakmicu, dok direktor IDC Adriaticsa Boris Žitnik, smatra da je nužno prepoznati IT industriju kao potencijalno važan industrijski sektor i donijeti strategiju razvoja IT industrije.
S druge strane, Ante Mandić, predsjednik Uprave IN2, sumnja da hrvatska Vlada može znatno utjecati na krizu i njene efekte na gospodarstvo. – Ima premalo mehanizama, volje i znanja. Banke su u stranom vlasništvu, a o svemu ostalom odlučuju politički podobne osobe, a ne stručnjaci. Vlada bi mogla smanjenom javnom potrošnjom i urednim izvršavanjem obveza prema gospodarstvu utjecati barem na opću sliku likvidnosti gospodarstva – kaže Mandić.