Metoda pilates nije novost, prije svega zbog toga što je preuzela stare istočnjačke tehnike, ali i zbog toga što je njena temeljna načela odredio Joseph Hubertus Pilates još u 20-im godinama prošloga stoljeća s ciljem da uspostavi sustav sposoban učiniti geste što harmoničnijima i elegantnijima, a mišićima vratiti tonus. Riječ je tada bila o vrsti kompletne i inovativne gimnastike u kojoj su bile zastupljene i tjelesne istočnjačke discipline zajedno s onima spiritualnim. Pilates je prije svega način vježbanja koji utječe na držanje: podrazumijeva 200 vježbi koje se obavljaju slobodnoga tijela (no ponekad i uz pomoć sprava), a uči nas percipirati vlastito tijelo i njegove pokrete s većom svijesti o tome kako pronaći harmoniju i vratiti eventualno narušenu ravnotežu.
No, pripazite, nikako tu nije riječ o jednostavnim vježbama, već o pravom sustavu s teorijskom i filozofskom bazom, razvijanom i usavršavanom više od 70 godina kako u praksi tako i opsevaci. Njegovo dobro djelovanje, osim onog generalnog, utječe i na estetski izgled: bokovi postaju lijepo zaobljeni, trbuh ravan, a držanje pravilno i elegantno.
Iz raširene se mode pilatesa, pak, rodila nova vrsta rekreacije kao posljedica učenja Josepha Pilatesa i novih wellness tendencija. Riječ je o vodenom fit latesu ili acqua pilatesu. To su klasične pilates vježbe prilagođene izvođenju u vodi. Acqua pilates podrazumijeva poznavanje osnovnih principa klasičnog pilatesa, a riječ je o: koncentraciji koja služi pravilnom izvođenju vježbi i usvajanju svijesti i svakom pokretu; kontroli – preko koncentracije stiže se do potpune kontrole pokreta, do kontrole zglobova direktno uključenih u vježbe, ali i do kontrole glave, vrata, prstiju ruku i nogu i trbuha; centriranju – pilates je smatrao neophodnim uravnotežiti zonu između toraksa i trbuha. Na taj način abdominalna i prsna zona mogu zadržati ‘neutralan položaj’; fluidnosti pokreta – nijedan pokret ne smije biti izveden rigidno i kontrahirano, kao ni previše brzo ili presporo. Pokreti moraju teći harmonično i fluidno s gracioznosću; preciznosti – o preciznosti pokreta ovisi ravnoteža tonusa različitih grupa mišića. A to za posljedicu ima da pokreti, pa i oni svakodnevni, postaju mnogo elegantniji; disanju – udisaji i izdisaji, fluidni i kompletni, integralni su dio svake vježbe u pilatesu. Moraju biti koordinirani s pokretima.
Važna komponenta za pilates u vodi svakako je voda ili, bolje rečeno, praksa tjelesne aktivnosti u vodi. Jedna od najvećih prednosti izvođenja vježbi u vodi jest djelomični izostanak gravitacije. Iz tog razloga voda je odlična za vježbe ako imate problema s kostima i zglobovima, ako ste stariji, imate prekomjernu tjelesnu težinu ili neki tjelesni nedostatak. Pokreti u vodi manje opterećuju zglobove u odnosu na pokrete koji se izvode na kopnu.
Takozvana Metoda feldenkrais, koja također podsjeća na istočnjačke tehnike vježbanja, svojedobno se smatra oblikom lagane gimnastike ili, pak, tehnikom opuštanja. No riječ je o posebnom procesu individualnog vježbanja utemeljenog na uskoj integraciji između pokreta, senzacija, osjećaja i misli čija je posljedica efikasno funkcioniranje tijela. Polazeći od svijesti o vlastitome tijelu i njegovim ograničenjima i potencijalu te od akcije i reakcije, metoda Feldenkrais omogućuje kako ukazivanje, tako i smanjivanje i izbjegavanje boli, psihofizičkih problema, posturalnih i funkcionalnih redukcija te na restabiliranje ravnoteže mišićnog tonusa u cijelom tijelu.
