Za šest mjeseci mogla bi se ugasi investicijskim fondovima, a pet

Analitičari pozdravljaju formiranje Interventnog fonda s inicijalnim kapitalom od 150 milijuna kuna. Prema nekim najavama fondovi bi nelikvidne papire prodavali Interventnom fondu prema dogovorenoj cijeni a taj bi ih poslije prodavao zarađujući na razlici u cijeni.

Što se događa u Zagrebu? – pitali su se investitori u ponedjeljak kad je Crobex skočio 15,9 posto i doživio najveći rast od svih burzovnih indeksa, iako su i svjetski indeksi doživjeli povijesni porast. Doduše, euforia koja je početkom tjedna zahvatila Zagrebačku burzu jednako je nerealna kao i dotadašnji strmoglavi pad pa je vrlo nezahvalno predviđati što bi se moglo dogoditi u bliskoj budućnosti i je li riječ o trenutačnom bljesku ili o početku oporavka. Panika pa euforia u svakom slučaju nisu signali koji ukazuju na zrelost tržišta, a problemi koje će donijeti očekivana recesija daleko su od kraja.

Ipak, najave izdašnih državnih pomoći europskim i američkim bankama trebale bi napokon vratiti povjerenje u paralizirani svjetski financijski sustav i na taj način eliminirati negativan utjecaj ‘uvezenog straha’ i na hrvatsko tržište. Da bi se situacija dodatno stabilizirala i vratio optimizam na domaćem tržištu kapitala pobrinule su se Hrvatska narodna banka, Vlada i Hana s odlukama o ukidanju granične obvezne pričuve, osiguranju štednih depozita na 400 tisuća kuna te osnivanju Interventnog fonda. Analitičari smatraju da su te mjere dobre (vjerovatno i dovoljne) da se smiri strah i vratiti povjerenje ulagača, no njihov će pravi efekt ovisiti o tome kada će i kako zaživjeti u praksi.

Zbog nedostatka povjerenja svi su na tržištu bili u paničnoj potrazi za likvidnošću, a možda su najveći gubitnici bili investicijski fondovi koji su trpjeli velik pad vrijednosti udjela pod pristiskom udjelničara za isplatu njihovih udjela. Prema podacima Hanfe za rujan industrija investicijskih fondova smanjila se 15,6 posto, pritom se najviše smanjila u dioničkim (23,3 posto) i mještovitim fondovima (19,2 posto), no zanimljivo je da je istodobno pala i imovina novčanih fondova koji su zbog konstantnih pozitivnih prinosa trebali biti sigurni. Objašnjenje za to može se naći jedino u činjenici da je zavladala sveopća panika pa su ljudi povlačili novac i iz novčanih fondova vodeći se logikom da su tu manje izgubili.

S druge strane, dok su mali ulagači i fondovi bjesomučno prodavali dionice, strani ulagači u Hrvatskoj strpljivo su ih kupovali. Proizlazi to iz statističkih podataka SDA prema kojima su strani vlasnici u razdoblju od kraja 2007. godine do kraja kolovoza ove godine povećali svoj udjel u vrijednosnim papirima u Hrvatskoj s 26,7 na 27,8 posto. Analitičari pozdravljaju formiranje Interventnog fonda koji bi, prema dogovoru četiri mirovinskih i četiri investicijskih fondova trebao imati inicijalni kapital od 150 milijuna kuna, a neslužbeno se može čuti da se oni koji su cijelu situaciju i zakuhašali sada pokušavaju izvući. Što će fond točno donijeti teško je procijeniti jer još postoje različite verzije kako bi trebao izgledati. Prema nekim fondovima koji imaju nelikvidnu imovinu trebali bi te papire prema dogovorenoj cijeni prodavati Interventnom fondu i poslije ih prodavati zarađujući na razlici u cijeni.

Ideju o osnivanju Interventnoga investicijskog fonda treba pozdraviti, pitanje je kako će se ta ideja u ovoj situaciji moći provesti: hoće li se fondovi moći usuglasiti i odakle će nabaviti novac. Banke su vlasnici nekih od vodećih društava za upravljanje otvorenim investicijskim fondovima, ali njima je njihova likvidnost sada mnogo važnija – smatra prof. Ivan Lovrinović s Ekonomskog fakulteta u Zagrebu. S njime se slaže i predsjednik Uprave KD Investmentsa Hrvoje Japunčić dodajući da je osnivanje fonda korak ka ponovnoj uspostavi povjerenja u industriju.

Sami osnivači Interventnog fonda u svom portfelju imaju nelikvidne imovine, posebno u Srbiji, no oni su u manjim problemima (s obzirom na svoju veličinu i vrijednost druge likvidne imovine) od manjih fondova čiji su fond menadžeri zaigrali na visokorizične, nelikvidne vrijednosnice na hrvatskom i istočnim tržištima. Prema okvirnim procjenama u roku od šest mjeseci mogla bi se ugasiti dva, tri društva za upravljanje investicijskim fondovima, a pet fondova spojiti ili likvidirati.

Pozdravljamo ideju o osnivanju Interventnog fonda jer smatramo kako se ne smije dogoditi da udjelničari zbog nelikvidnih ulaganja fond-menadžera ostanu bez novaca. To bi moglo biti po vlastitom pohlepom, dok je ‘stara dama’ pokazala da zna učiti iz povijesti. Koliko god rasprave o razini državne intervencije ili uopće o njenoj opravdanosti bile aktualne, činjenica je da je država apsolutni pobjednik i da samo pravovremena reakcija nacionalnih vlada može spriječiti raspad. Gospodarske prognoze pokazuju osjetno smanjenje rasta i velika je vjerojatnost pada u predstojećoj godini. Ne treba se zavaravati da su recentne intervencije stvar riješile, one su ekonomiju tek spasile od općeg potopa.

Ipak, nije mali broj analitičara koji primjećuju stanovitu otpornost kineske ekonomije na događaje posljednjih tjedana, a najgore bi mogao proći Japan kao glavni američki saveznik u regiji. Predviđanja svjetskog rasta govore o brojkama ispod tri posto, što mnogima neugodno vuče na recesiju. Malo tko ozbiljan sumnja u nužnost državne intervencije, barem u nekoj mjeri, a neki strani mediji u sjećanje prizivaju švedski slučaj iz 1990. kada je vlast rekapitalizirala svoje banke i brzo isplivala iz crvenog, dok se Japan mučio cijelo desetljeće zbog spore reakcije. Pojedinačni pristup, koji je žestoko zastupala njemačka kancelarka Merkel na početku europskog ljudstva, doživio je poraz. Sada je jedino zajedničkim naporima moguće zauzdati krizu i u tom kontekstu središnje će banke.

Gubno za povjerenje ulagača prema cijeloj industriji, koja se, kao i bankarsko poslovanje, dobrim dijelom temelji na povjerenju. Ideja je dobrodošla, ali navedena sredstva MP Investu nisu potrebna iz dva razloga – zato jer smo našli nove ulagače te zbog činjenice da naš vlasnik u Sloveniji u slučaju krize može društvu priskočiti s dodatnim sredstvima – kaže Ivan Ivin, predsjednik Uprave MP Investa. Vjeran Filippi, predsjednik Uprave Adriatica Kapitala, kaže da je jedan njihov fond AC Balkan u postupku pripajanja s fondom AC Rusija te zasad nema problema s likvidnošću.

Mislimo da se društva moraju konsolidirati radi boljeg upravljanja povjerenom im imovinom. Oko cijene nelikvidnih dionica po kojoj će ih Interventni fond otkupljivati Filippi kaže da takvo društvo sigurno ima bolju pregovaračku poziciju nego fondovi koji će im se obraćati, no da je taj fond ključan za uspostavu povjerenja u fondove, kojima je u protivnome prijetilo kaskadno urušavanje sustava. Pitanje je također hoće li banke iskoristiti povećanu likvidnost nakon uklanjanja granične obvezne pričuve za poboljšanje likvidnosti investicijskih fondova u svom vlasništvu. U Raiffeisen banci kažu da neće direktno utjecati na povećanje likvidnosti u svojim fondovima, u PBZ-u da nemaju problema s obzirom na konzervativnu politiku ulaganja i da stoji iza svojih fondova dok ostali ne preciziraju odgovor na to pitanje.

Pozitivan utjecaj na tržište kapitala trebao bi potkraj tjedna imati i novac od dionica Ine od kojeg će dio sigurno završiti na burzi. Ipak, dvije milijarde kuna ili trećina ukupnog iznosa koji će isplatiti MOL, a završit će u rukama Braniteljskog fonda ipak će se, prema najavama predsjednika Uprave Josipa Glavaša, usmjeriti na sigurno – u depozite i državne obveznice. Čija je žrtva bio Crobex teško je sa sigurnošću reći, no sigurno je da mali ulagači bez obzira na to kolika ih je panika uhvatila ne mogu izazvati takav nered. Također je sigurno da špekulanti hladnih glava sada zadovoljno trlaju ruke jednako kao i dugoročni ulagači koji su kupili dobre dionice po izuzetno niskim cijenama. Kompanije su pak u cijeloj priči ni krive ni dužne jer su rezultati poslovanja, odnosno njihovi fundamenti, bilježili pozitivan trend. Glavna je preporuka i dalje ulaganje u fundamentalno zdrave dionice, a u razdoblju krize, posebno defenzivne, odnosno one iz poljoprivrednog, prehrambenog, telekomunikacijskog i sličnih sektora.

Naravno, opasnosti uvijek ima jer je kriza tu i neće tako brzo proći. Osim toga, jedno je raspoloženje na tržištu kapitala, a drugo stanje u realnoj ekonomiji i ključno je pitanje za sve kako će se brzo oporaviti realno gospodarstvo.