Zabava

Iako se općenito smatra da su potrošači u recesiji skloni iskušati sreću u nadi da će brzo doći do novca, hrvatski priređivači igara na sreću smatraju da će recesija prije utjecati na pad njihove dobiti nego na rast.

Dok se u nekim sektorima razglaba o krizi toliko da se čini da bi od prečestog spominjanja ta riječ mogle izgubiti na težini, postoje sektori kojima ona čak ide u prilog ili koji joj poput kakvih akcijskih junaka spremno odolijevaju. Primjerice, industrija toaletnog papira imuna je na nepovoljna gospodarska kretanja, pornografija također, a privatni pružatelji zdravstvenih usluga, zbog više razina stresa, mogli bi očekivati povećanje poslovnih rezultata. Stručnjaci se slažu da bi rast mogli osjetiti i mehaničari, jer je u nedostatku žive love uvijek bolje popraviti staro nego kupiti novo, ali nikako da se dogovore gdje bi svrstali industriju sreće. Zapravo, uopće nisu sigurni hoće li jako mnogo rasti, nešto manje padati ili stagnirati.

Prema izvješću Global Betting&Gaming Consultantsa, savjetodavne tvrtke koja prati kretanja na tom tržištu, industrija sreće, odnosno promet priređivača igara na sreću, kockarnice, automat-klubova i kladionica, do 2012. godine narast će na 433 milijarde dolara na globalnoj razini, što ide u prilog zagovornicima teze da ta industrija u recesiji raste.

Također, nju će opravdati tvrdnjom da su potrošači u recesiji skloni iskušati sreću u nadi da će ih, doduše s istom vjerojatnošću kao i udar groma, pogoditi i nenađani priljev novca. To je očito nešto što je pokrenulo svu silu i domaćih građana koji su, izvještava jedna dnevna novina, pohrli do Trsta kako bi zaigrali talijansku lutriju i na Superenalottu osvojili jack pot od rekordnih 83,5 milijuna eura. S druge strane, postoje i oni koji tvrde da je rast industrije sreće u recesiji najobičniji mit, čemu u prilog ide trenutačna situacija u kolijevci kocke Americi.

U Atlantic Cityju svaka je kockarnica prijavila polugodišnji pad prihoda od oko šest posto, a Mirage planira otpustiti 400 radnika i tako uštedjeti 200 milijuna dolara na godinu, a nemali broj priređivača igara posluje na rubu profitabilnosti. Kako bi privukli nove igrače smišljaju sva čuda igara i dodatnih usluga, a, primjerice, Hilton Kockarnica nudi kupcima da založe zlato u zamjenu za žetone. Recessija je, pišu tamošnji mediji, u najbolju ruku rezultirala istim brojem posjeta, ali nižim uplatama.

Pita li se domaće priređivače igara na sreću je li recessija utjecala na rast ili pad njihovih prihoda, stat će na stranu ovih koji vjeruju da eventualni rast prihoda nije ni u kakvoj vezi s gospodarskim kretanjima, već, naprotiv, ona bi mogla utjecati na eventualni pad dobiti. Prema riječima direktorice Hrvatske lutrije Vesne Bakran teza da se zbog krize, kao simptoma anomije društva, povećava i hazardno ponašanje, ne može se primijeniti na igre na sreću koje priređuje institucija na čijem je ona čelu.

• Novija istraživanja pokazuju da je rast prometa od igara na sreću, posebice lutrijskih igara, u korelaciji s rastom BDP-a, ali uz uvjet da je ostvaren i rast takozvanih ‘slobodnih sredstava’ odnosno osobnog budžeta namijenjenog zabavi i razonodi koji preostane nakon podmirenju temeljnih potreba kućanstva – kaže Bakran.

Dakle, u vrijeme usporeno gospodarskog rasta, posebice u situacijama koje izazivaju zabrinutost i nelagodu građanstva, skreće se po-generaciji CDI dizelskih motora serijska oprema Sprintera, uz filtr za dizelske čestice, omogućuje manju potrošnju goriva i više performanse.

Vesna Bakran: – Strah od rasta životnih troškova tjera na smanjenje sredstava za zabavu i razonodu. Mladi igrači sporije reagiraju. Vlasnik Prve sportske kladionice Renato Išpan i direktor lanca kladionice Fortuna Petr Krafke govore da je još prerano govoriti s kakvim će podacima zaključiti ovu poslovnu godinu, ali se slažu da im kriza nikako neće utjecati na povećanje prihoda, odnosno da će se oni kretati u skladu s gospodarskim kretanjima ili, vjerojatno, pasti.

Prema izvješću Ministarstva financija, koje uređuje to tržište, najveći promet u 2007., od 4,34 milijarde kuna, ostvarili su priređivači kladioničkih igara, što je rast od četiri posto u odnosu na godinu prije, dok je ukupan prihod kockarnica i automat-klubova iznosio 1,09 milijardi kuna. Hrvatska lutrija, kao jedini priređivač, na lutrijskim je igrama ostvarila promet od 746,68 milijarde kuna, što bi na kraju značilo da su na osnovi zakonskih obveza koncesionari u državni proračun uplatili 554,04 milijuna kuna naknada za priređivanje igara na sreću i dobit od lutrijskih igara.

Državni proračun, zbog najnižeg prometa, na sreću, najmanje puni dobit od lutrijskih igara, budući da su one najpodložnije vanjskim utjecajima. To mogu zahvaliti potrošačima kojima su one omiljen oblik igara na sreću. Ako je suditi prema podacima iz Hrvatske lutrije, igrači koji igraju te igre većinom su stariji od 35 godina, a mnogi od njih su i u trećoj životnoj dobi. Dakle, kakav je položaj te dobne skupine u društvu takva pravila vrijede i u njihovu pristupu igri.

• Postotak onih s primanjima do određenog iznosa u populaciji igrača odgovara postotku u kojem su zastupljeni u cijelom društvu. Igrači ciljajući na glavni dobitak, odnosno jack pot, ali se vesele i malim dobicima te su dobro upoznati s činjenicom kolika je vjerojatnost ostvarenja jack pota – nastavlja Bakran i dodaje da istraživanja pokazuju kako kladijene i igre u kockarnicama i automatima u pravilu privlače mladu dobnu skupinu.

• U kladenju prevladavaju oni od 35 godina, a i igrači u kockarnicama i na automatima znatno su mladi od igrača klasičnih lutrijskih igara. Oni su puni samopouzdanja, imaju osjećaj da sami utječu na vlastiti život i manje strahuju od budućnosti. Također, ta populacija ima i manje izraženu potrebu ne samo da podmiri osnovne potrebe, već i osigura neke zalihe. To je razlog zbog kojeg sporije reagira na promjene – smatra Vesna Bakran.

Iz spomenutog je očito da priređivači igara na sreću najbolje žive upravo od mladih igrača koji jesu ziheraši (tek je jedan do dva posto hazardera), ali su zaigraniji i spremniji izdvojiti određenu svotu novca izazivajući sreću. To potvrđuje i podatak da je najveći promet ostvaren kod 12 trgovačkih društava koja su od države dobila desetogodišnju koncesiju za priređivanje kladioničarskih igara.

Teoretski, promet kladiona ovisi o raznovrsnosti ponude, što je ustvrdio direktor Fortune nudeći nove igre i osnivajući klub vjernih klijenata, ali u praksi najveći rast već tradicionalno ostvaruje tijekom većih sportskih natjecanja koja s vikenda potrebu za prognoziranjem rezultata potrošača sele na radni tjedan. Pokazalo se, također, da je za poslovanje kladijnice ključna lokacija te da, za razliku od običnih trgovina, najbolje prolaze kvartovske ‘tik do birtije kladijnice’. No, od svih mogućih prijetnji u koje se svrstava i često spominjana kriza, najveću što domaćim, što europskim koncesionarima, predstavljaju virtualne kladijnice.

Online ponuda osvojila je navodno 30 posto europskog tržišta, a dodatno rast na domaćem tržištu potaknut je jačim prodorom širokopojasnog interneta, a nastavit će se nakon što se, posebno u kockarnice ili automat-klubove, uvede zbrana puštenja. Iako zapravo svaki koncesionar može ponuditi, osim zemaljske i online opciju kladenja, prijetnju predstavljaju tvrtke registrirane izvan granica države koje nude usluge kladenja putem lokalnih ‘bukmekera’ i lokaliziranih internetskih stranica, ali vješto izbjegavaju zakonsku obvezu plaćanja pet posto od uplata (ili određen postotak od razlike uplate i isplate dobitaka u slučaju kockarnice i automata) čime postaju konkurentniji na tržištu što se, naravno, hrvatskim koncesionarima nikako ne dopada.

Domaći koncesionari smatraju i da su stavljeni u nepovoljnu poziciju i na tržištu automat-igara kao i kockarnica, budući da strani igrači u Hrvatsku dolaze s većim kapitalom i otvaraju automat-klubove, što nije slučaj u nekim europskim zemljama, a mrže se i na koncesionare koji su ujedno i proizvođači aparata.

A kad je o aparatima riječ, trenutačno su najpopularnije igre na Novomaticu, koji podsjeća na klasičnog Jednorukog Jacka, a raste interes i za poker, točnije Texas Holiday Poker, koji je u Americi pokrenuo pravu lavinu. No, složit će se vlasnici kockarnice, Hrvati nisu u osnovi kockari i rijetki će kao u hulivudskim filmovima kravah očiju nakon cjelonoćnog kockanja rezignirano iz džepa izvući ključeve od automobila ili stana i založiti ih za kraj.

Prema riječima Išpana, ova i naredna godina bit će najteže za koncesionare od doba kad se tržište formiralo prije nekoliko godina. Osim što otežanu situaciju mogu zahvaliti većem broju koncesionara i ulasku jakih inozemnih igrača na tržište, manje prihode mogli bi ostvariti ako ne zbog manjeg broja onda zbog nižih iznosa uplata.

Ako je suditi prema izjavama domaćih igrača, prava je istina ipak da je rast igara na sreću u vrijeme recesije ipak samo mit. Možda bi valjalo vidjeti što je s proizvođačima toaletnog papira?