Alnu ekonomiju te približilo Europi i svijetu perspektivu recesije, o kojoj se još donećavno tek ispod glasa spekuliralo. Oko 160 tisuća ljudi ostalo je samo u rujnu bez posla u SAD-u, potrošački su krediti presušili, a proizvođači počinju osjećati pad potražnje, pa je tako General Motors prekinuo proizvodnju u nekoliko tvornica u Europi, potez koji su pratili i drugi proizvođači automobila.
Možda je to teško povjerovati, ali bit će i pobjednika, i to onih koji bi mogli označiti sljedeće desetljeće globalne ekonomije. Svi koji ostanu stajati usred pokošene konkurencije već bi dogodine mogli osjetiti blagotvorne učinke krize, a tu će biti upravo financijske institucije, što je svojevrsni paradoks. Primjerice, Bank of America ili Santander u Europi, kupnjom svojih takmaca po diskontnoj cijeni neizbježno će izbiti na vrh, dakako uz uvjet da prežive oluju, ali takva preslagivanja moguća su i drugim sektorima.
Eventualnim širenjem krize, odnosno preslagivanjem odnosa cijelih industrija jednih prema drugima mogla bi triumfirati, primjerice, prehrambena industrija. Obratom ekonomskih sudbine oni koji su toliko sretni da se nalaze u proizvodnji esencijalnih proizvoda i sirovina bit će vjerovatno i najveći profiteri krize, barem kratkoročno. S druge strane, svi luksuzi mogu s velikom sigurnošću očekivati rapidan pad.
I dok Europa gleda prvi dio financijske slagalice strave, u SAD-u se pripremaju za Nastavak na str. 16.
