U Hrvatskoj se na godinu proda od 30 do 40 tisuća štednjaka i peći na kruta goriva

Cijene štednjaka i peći na kruta goriva, proizvoda namijenjenih kupcima slabije kupovne moći, u prodajnim se centrima penju do devet tisuća kuna. Zato se 2007. osjetio 15-postotni pad prodaje, pri čemu je najviše izgubio Plamen International iz Požege.

Tržište štednjaka na kruta goriva u posljednje je dvije godine doživjelo nekoliko teških udaraca i trenutačno je u nokdaunu. Naime, zbog promjenjivih cijena sirovina potrebnih za proizvodnju, koje su u posljednjih pet mjeseci skočile 90 posto, proizvođači su morali dignuti cijene proizvoda. Trgovački lanci, također pogođeni krizom, ionako visoku cijenu štednjaka podigli su nekoliko puta više od nabavne, što proizvođačima stvara dodatne teškoće. Primjerice, cijena istovjetnog štednjaka tvrtke Alfa Plama u Srbiji je 700-tinjak kuna, a u Hrvatskoj je viša od dvije tisuće. U Gramatu su nam rekli da je prodaja u posljednje dvije godine pala 15 posto. Ista je situacija u Konikomu, koji osim što zastupa srpsku Alfu, prodaje i ostale brendove – ondje su cijene u 2008. porasle 15 posto.

Posljednjih nekoliko godina prodalo se između 30 i 40 tisuća komada. Najviše se prodaje u Zagorju, Lici, Gorskom kotaru te Dalmaciji. Gradnji tih regija zbog ionako previških troškova života prouzročenih visokom stopom inflacije ne mogu si priuštiti kupnju novih uređaja, čije su cijene od 2,5 do devet tisuća kuna, iako se nekvalitetnijih proizvoda može naći i po cijeni od tisuću kuna. Zato se 2007. osjetio 15-postotni pad prodaje. Vodeći igrač Plamen International pretrpio je gubitke od 30 posto, ali s 55 posto tržišta i dalje drži prvu poziciju. Slijedi Alfa Plam, koji drži 25 posto tržišta, ali s tendencijom rasta.

Naglašava da je riječ o grubim procjenama. U skupini ostalih stotine je bezimenih proizvođača koji iz godine u godinu bilježe sve veći udio te Koper Doel iz Makedonije s tisuću do dvije prodanih komada. Tvrtka ‘Milan Blagojević’ iz Smedereva tek se 2007., nakon 18-godišnje stanke, vratila na tržište i u 2008. očekuje od tri do pet posto tržišnog kolača. Čakovečki Senko ubrza u manje proizvođače i njegov je udio na tržištu neznatan. Kad je riječ o prodaji u trgovačkim lancima, vodeći položaj s 150 modela različitih brendova zauzima Pevec. Slijede Merkur, Bauhaus i Gramat.

Kriza je najviše pogodila Plamen International iz Požege, čiji je predsjednik Uprave Milan Matijević. Tvrtka na čijem je čelu godinama je vodila i diktirala cijene proizvoda, no zbog već navedenih poskupljenja polako je gubila korak s većom konkurencijom u godinu pozitivnog poslovanja 2007. je doživjela pad. Pročjene Poslovne Hrvatske govore da je Plamen International u odnosu na godinu prije 2007. zabilježio četiri milijuna eura prihoda manje (19 milijuna eura). Nadalje, izvoz, od kojeg se ostvarivao veći dio prihoda, smanjio se s 13,3 na 12,1 milijuna eura. Sličnu sudbinu dijeli i čakovečki Senko, čiji su prihodi s 801,9 tisuća eura pali na 724,4 tisuće.

‘Milan Blagojević’ iz Smedereva (Srbija) i Alfa Plam A. D. iz Vranja (Srbija) te Koper Doel iz Makedonije potvrdili su nam na temelju vlastitog iskustva da se zbog poskupljenja sirovina i sve blažih zima cijelo tržište nalazi u krizi i proizvođači bilježe pad.

Na hrvatskom je tržištu Alfa Plam zastupljen nekoliko desetljeća, uz prekid za vrijeme Domovinskog rata. Od ukupno 200 tisuća proizvedenih štednjaka i peći u Hrvatskoj na godinu proda 10-ak tisuća štednjaka i četiri tisuće peći. Generalni mu je zastupnik Konikom, ali ima i mrežu prodajnih dilera i servisera koji su ih zastupali prije rata.

Kad je riječ o hrvatskom tržištu, mi nudimo kvalitetan proizvod za 30 posto nižu cijenu s većom mogućnošću upotrebe, poput funkcija grijanja, kuhanja i pečenja u jednom uređaju. Međutim, ako trgovački lanac robu uveze izravno iz Turske za 35 eura i prodaje je kao vlastiti brend za 700 kuna deklarirajući je kao luksuznu robu iako to nije, njemu nitko ne može konkurirati – govori Saša Badžov, tehnički direktor Alfa Plama.

Najveći problem proizvodnje općenito je cijena sirovine, što automatski poskupljuje finalni proizvod. Prosječna je cijena kvalitetnog štednjaka između 3,5 i pet tisuća kuna. Tehnički direktor smederevskih tvrtki objašnjava zašto su cijene toliko visoke: Štednjaci na kruta goriva proizvode se od svog lijeva. Za proizvodnju kvalitetnog štednjaka potrebno je otprilike 180 kilograma tog materijala, čija je cijena od svibnja do listopada narasla s 500 na 900 eura po toni. Proizvodnju opterećuje i nepovoljan tečaj eura. Uz to proizvodi na kruta goriva prodaju se isključivo sezonski, u rujnu i listopadu – kaže Badžov.

Dodaje da je istodobno s rastom cijena svog lijeva pala cijena nafta, a preduvjet za bolju prodaju uređaja na kruta goriva jest rast cijena nafta i derivata do razine koja će kupce natjerati da struju, plin i lož ulje zamijene drvima.

Problem bi se riješio kad bi pojedine države zaštitile tržište tako što bi zabranile proizvođačima koji nisu testirani i onečišćuju okoliš. To je učinjeno u Njemačkoj, stoga ćemo mi 2008. povećati izvoz u tu zemlju 50 posto – zaključuje Badžov.

Makedonski Koper Doel u Hrvatskoj je od 2002. do 2006. prodavao od tri do pet tisuća komada na godinu. Danas pak prodaje od tisuću do dvije tisuće komada, ovisno o vremenskim uvjetima.

Naši su najveći kupci specijalizirani trgovački lanci poput Konikoma i Gramata. Kad je riječ o pravoj konkurenciji, tvrtkama s kvalitetnim proizvodima, to su Plamen International i Limex. S druge strane nekvalitetni, ‘no-name’ proizvođači – rekao je Denis Tihunac, direktor i vlasnik tvrtke Koper.

Europski su hit trenutačno univerzalni štednjaci predviđeni za centralno grijanje prostora i vode, kuhanje i pečenje. Obuhvaćaju četiri energenta u jednom uređaju: plin, struju, drva i najnoviji – pelete.

U Hrvatskoj ima dosta prostora za napredak jer je među konkurencijom malo njih koji tržištu mogu ponuditi omjer kvalitete i cijene poput nas – rekao nam je Nikola Pavlović, generalni direktor tvrtke.

Prednost je i što su proizvodi proizvedeni u skladu s zahtjevima ISO 9001:2000 i 14001:2004. Dodaje da ih na hrvatskom tržištu zastupa zagrebački Lipso; u ponudi su tri modela štednjaka na kruta goriva čija je cijena od tri tisuće kuna za najjeftiniji model do luksuznog modela od devet tisuća kuna. Kaže da, kad je riječ o prodaji, u 2008. očekuju osvajanje od tri do pet posto tržišta. Planiraju to ostvariti širenjem distributerske mreže i podizanjem poslovanja na višu razinu.

Obiteljsku tvrtku Senko iz Čakovca možemo svrstati u skupinu manjih proizvođača koje nitko na tržištu ne doživljava kao ozbiljne konkurente. Od 1986. bavi se proizvodnjom klasičnih štednjaka na drva i suvremenih, koji uz kuhanje i pečenje služe za centralno grijanje. Saša Senčar, tehnički direktor tvrtke, kao prednosti pred konkurencijom ističe petogodišnje jamstvo na štednjake za centralno grijanje, besplatne savjete i jeftinije servisiranje nakon isteka jamstva, vanjski dizajn prema željama kupaca te jeftinu dostavu na cijelom području Hrvatske. Trenutačno nude 20-ak modela koje prodaju u maloprodajnim salonima u Čakovcu i Virovitici, a veleprodaja se obavlja uz pomoć trgovačkih centara poput Gramata u Zagrebu i specijaliziranih prodavaonica u vlasništvu instalatera centralnoga grijanja. U strukturi prihoda izvoz je u stalnom 20-postotnom rastu. Najviše se izvozi u Bosnu i Hercegovinu, Austriju, Njemačku, Nizozemsku i Luksemburg.

Može se zaključiti da je tržište štednjaka na kruta goriva u Hrvatskoj i regiji već nekoliko godina u padu. Zato se proizvođači koji su još prije rata bili na tržištu okreću profitabilnijim proizvodima. Manje prihode od prodaje štednjaka u Hrvatskoj pokušavaju nadoknaditi proizvodnjom uređaja na alternativna goriva.

Od početka 2007. iz smederevskog ‘Milana Blagojevića’ izašlo je stotinu tisuća štednjaka. U odnosu na godinu prije proizvodnja se udvostručila, a cilj je do kraja 2008. prodati 150 tisuća komada na domaćem i tržištu zemalja Europske unije.

U Hrvatskoj ima dosta prostora za napredak jer je među konkurencijom malo njih koji tržištu mogu ponuditi omjer kvalitete i cijene poput nas – rekao nam je Nikola Pavlović, generalni direktor tvrtke.

Prednost je i što su proizvodi proizvedeni u skladu s zahtjevima ISO 9001:2000 i 14001:2004. Dodaje da ih na hrvatskom tržištu zastupa zagrebački Lipso; u ponudi su tri modela štednjaka na kruta goriva čija je cijena od tri tisuće kuna za najjeftiniji model do luksuznog modela od devet tisuća kuna.