E-mail iz… Moskve

Posljedice krize Rusi ublažavaju i izdvajajući državni novac za pomoć građevinarima, ali i drugim strateški važnim tvrtkama – naftnim, plinskim i metalurškim.

Posljedice krize i nastupajuće recesije počela je zbrajati i Rusija premda su ruski političari u početku tvrdili da je njihova zemlja ‘otok stabilnosti’ koji kriza neće ni dotaknuti. Sada je jasno da to ni približno nije tako. Banke i neka osiguravačka društva već su smanjili broj zaposlenih, a najteže će biti u građevinarstvu, gdje se predviđa da će bez posla ostati najmanje milijun radnika. Mnoge građevinske kompanije već su zamrznule svoje projekte, a neki će odustati od onih koje su planirale. Jevgenij Gontmaher, vođitelj Centra za socijalnu politiku na Institutu ekonomike Ruske akademije nznanosti, najavljuje da će se već ove zime osjetiti pad cijena stanova.

Moskovska uprava spremna je na kupnju stanova ne bi li tako pomogla građevinarima da izadu iz krize. Ta će mjera sigurno pomoći onima koji grade jeftinije stanove jer gradska uprava zacijelo neće kupovati stanove kojima cijena četvornog metra prelazi četiri tisuće dolara i dijeliti ih kao socijalne. Moskovski je gradonačelnik već najavio spremnost da se građevinskim tvrtkama dade kredit od dvije milijarde dolara da bi mogli nastaviti počete poslove. Inače, na godinu se u Moskvi gradi otprilike pet milijuna četvornih metara stanova.

Dok vlasti obećavaju pomoć, mnoge ruske kompanije već su obustavile gradnju svojih objekata. Tako je do sada moćna Miraks grupa prestala graditi mnoge objekte jer više nema jeftinih kredita. Do sada su se krediti mogli dobiti uz kamatnu stopu od osam do 12 posto, a od izbijanja krize kamate su narasle na 20, pa i 25 posto. Svoje poslove obustavili su i neki stranci. Tako je austrijska kompanija Strabag zamrznula poslove u Rusiji vrijedne 150 milijuna dolara. Riječ je o građevinama koje su trebale postati novi poslovni prostori ili trgovinski centri, a kako su to i najskuplji četvorni metri, Strabag očekuje slabije zanimanje za kupnju ili najam, pa je izračunao da je bolje pričekati s time.

Krizu širi svoje pipke i na druga područja u Rusiji. Na udaru su banke, pa i neke ruske kompanije koje su se posljednjih godina zaduživala na Zapadu, više u Europi, nešto manje u SAD-u. Kremlj je dao nalog da se najvažnijim kompanijama koje se bave naftom, plinom i metalurgijom pomogne u vraćanju kredita Zapadu, što će se osjetiti na ruskim deviznim rezervama. Do kraja 2008., dakle u četvrtom kvartalu ove godine, ruske će kompanije stranim kreditorima morati vratiti 47 milijardi dolara. Državna Vnesekonom banka već je osigurala 50 milijardi dolara za takve kredite tvrtkama.

Gasprom, Lukoil, Rosneft, TNK-BP već su zatražili državne kredite za pomoć u otplati dugova. Tako Rosneft očekuje kredit od 800 milijuna dolara, potreban da podmiri dug u četvrtom kvartalu, dakle do kraja godine. Moskovski stručnjaci tvrde da je velika zaduženost i Baznog elementa, na čijem je čelu najbogatiji čovek Rusije Oleg Deripaska, koji je zbog dugova već vratio 20 posto dionica kompanije Magna i 9,99 posto Hochtiefa. Ipak, predstavnici Baznog elementa tvrde da je njihova kompanija i dalje likvidna.

Prema nekim izvorima ukupni je dug svih ruskih kompanija 470 milijardi dolara. Bude li država i ubuduće spremno uskakala, kao što čini sada, u pitanje mogu doći i devizne rezerve, koje su bile vrlo jak ruski adut. Naime, početkom kolovoza ove godine bile su rekordnih 595 milijardi dolara, ali polovinom listopada pale su na 530,6 milijardi. Odnosno, od 26. rujna do 3. listopada smanjile su se 16,7 milijardi, a od 3. do 15. listopada još 15,6 milijardi. Toliko velik pad dogodio se samo još u kolovozu 2006., kad je Moskva prije vremena vratila dugove Pařiškom klubu. Sada je pred Rusijom i drugi veliki problem: cijena nafte u posljednja je dva mjeseca drastično pala, što će utjecati na sporije punjenje ruskih deviznih rezervi.