Investicije

Cijena visoke kategorije evidenciju troškova po odjelima provodi zagrebački hotel Regent Esplanade (Odjel hrane i pića, Odjel tehničke službe, Odjel sobe, Odjel prodaja i Odjel administracija), od kojih, zbog visokog udjela direktnih troškova materijala i rada, najviše sredstava troši Odjel hrane i pića.

Menadžment Esplanade nastoji optimizirati poslovne procese na način da se postavljaju senzori za svjetla na mjestima gdje nije neophodno da budu upaljena čitavo vrijeme, a postoji i već općeprihvaćeni sustav kartica kojim se kontrolira potrošnja električne energije u sobama.

• Neke troškove ne možemo smatrati s obzirom na to da ih nameću visoka kategorija hotela te standardi pružanja usluga gostima. Za primjer bilo istaknuo svježe cvijeće u prostorima i sobama hotela, koje se svakodnevno mijenja, potom usluga dostave dnevnih novina, pjenušac kao piće dobrodošlice za sve goste i slično. Te i brojne druge usluge prema kategorizaciji nisu nužne i iziskuju dodatne troškove hotelu, međutim, kao jedan od vodećih hotela u regiji, koji je uvijek nametao visoke standarde, nastojimo pružiti našim gostima luksuz – objašnjava direktor financija The Regent Esplanade Ninoslav Kikaš, napominjući da se ravnoteža između smanjenja troškova i održavanja kvalitete proizvoda i usluga u Esplanadi nalazi u eliminaciji troškova iz ranijih godina koji nisu bili direktno vezani uz kvalitetu pružanja usluge, a kao takvi nisu donosili određeni profit.

Kikaš smatra da povrat investicija u hotelijerstvu u Hrvatskoj još uvijek nije na razini europskih zemalja, hoteli visoke kategorije u Hrvatskoj nadvodno još uvijek ne postižu prosječnu cijenu noćenja poput sličnih hotela u ostalim europskim zemljama, dok su njihovi troškovi isti ili čak niži.

Poslovni i financijski programi uglavnom se odvijaju interno, unutar hotelskih kuća, ali postoje i primjeri u kojima hoteli za optimizaciju poslovanja koriste usluge konzultanata. Hotel Le Méridian Lav, kao dio Starwood grupacije hotela, jedini je hotelski brend koji koristi konzultantske modele upravljanja poslovanjem poput Six Signe te alata za kvalitetu i produktivnost Lean i Kaizen.

Generalni direktor Le Méridian Lava Peter Loesch ističe da su im troškovi ove godine povećani 15 posto, s tim da su troškovi grijanja poskupili čak 100 posto. U hotelu se budžet izrađuje početkom svake godine, a svakog mjeseca izrađuju se projekcije za naredna tri mjeseca. Budžet se dijeli na odjelje koji generiraju prihode (sobe, hrana i piće, sporedni operativni odjeli poput spa ili parkinga, iznajmljivanja) i troškove (administracija, računovodstvo, IT, osiguranje, prodaja i marketing, održavanje i slično). Svaki direktor odjela ima svoj budžet i ciljeve u prihodima koje mora dostići, svakog mjeseca održavaju se sastanci direktora koji moraju obrazložiti financijsko poslovanje odjela, a zaposlen je i regulator hrane i pića koji pazi na troškove robe i potrošnje.

• Glavni fokus nam je na rezanju nepotrebnih troškova, pokušavamo sve operacije sagledati iz svih kuteva i identificirati proizvode koji gostima možda uopće nisu potrebni. Prije šest mjeseci implementirali smo plan umjerenosti koji sadrži tri razine, a svaki od njih brojne akcije smanjenja troškova. Trenutačno smo na prvoj razini. Odjel soba ima najveću profitnu maržu (78 posto), zatim Odjel hrane i pića (28 posto) i Spa (40 posto). Mnogi troškovi za naknade poput spomeničke rente, HRT-a, HUZIP-a, ZAMP-a, odvoza smeća i deratizacije monopolizirani su i teško je na njih utjecati. No, za sada nam troškovi ne izmiču kontroli, dokle god povećavamo prihode. No, naravno, svako povećanje cijene nam šteti i neke ćemo investicije morati odgoditi. Najveća promjena koju očekujemo iduće godine jest preraspodjela marketinških sredstava iz klasičnoga medijskog oglašavanja u online marketing – objašnjava Loesch.

Kako kaže njemačka studija, pri svim svjesnim proračunima i prognozama troškova tijekom njihovog planiranja važno je poslovno iskustvo i istačen osjećaj za određenu materiju. Koliko god se podrazumijevalo da se u nekoj industriji pažnja prije svega obraća na troškove, ne smije se iz vida izgubiti istinski zadatak poduzetnika – akcija. Menadžment troškova ipak je administrativni dio. Ako se fokus poslovanja usmjeruje isključivo na rezanje troškova, deblji kraj na kraju izvuče ipak gost.

Hrvatska ima najveći udjel javnih investicija u BDP-u. Javno-privatno partnerstvo moglo bi postati hrvatski new deal. Gospodarske zone su hrvatski new deal. U teriju udjela inozemnog duga u prihodima od izvoza roba i usluga, Hrvatska je već jako dugo u skupini srednje zaduženih zemalja, gdje se tipična vrijednost pokazatelja kreće u intervalu od 132 do 220 posto, a potkraj 2007. godine je za Hrvatsku bila 179,2 posto. S tako visokim dugom Vlada se sve teže uspijeva zadužiti, što pokazuju i najnoviji problemi s kojima se suočava Ministarstvo financija u pokušaju da pronađe novac za refinanciranje inozemnih dugova koji stižu na naplatu u sljedeća dva kvartala. Ravnateljica Ekonomskog instituta misli da država treba izdatke za investicije zadržati pod kontrolom upravo zbog nepovoljnih uvjeta za zaduživanje na financijskom tržištu.

• U sadašnjoj situaciji gospodarski se rast, dođuše, održava na razini od tri do četiri posto dobroj dijelom zahvaljujući javnim investicijskim projektima, pa se može pretpostaviti da bi on mogao pasti kad bi država od takvih projekata odustala. Ne vjerujem da bi se to moglo dogoditi, iz nekoliko razloga – prvo, zato jer se započeti projekt moraju dovršiti budući da njihovo zaustavljanje takoder košta, drugo zato što sukladno strateškim dokumentima možemo očekivati neke nove investicije poput onih u energetske objekte, željeznice i sl. No, nekog posebnog vala dodatnih javnih investicija ne bi trebalo biti, tim više što bi to značilo potrebu novog zaduživanja države na financijskom tržištu, za koju vremena neće biti povoljna – kaže Sandra Švaljek.

Za novi new deal Hrvatska nema financijske snage, međutim, zasad nema naznaka ni da će Vlada ozbiljnije smanjivati ulaganja. Ta bi se sredstva sada u trenutku suočenja s pogoršanjem ekonomskog stanja mogla efikasnije iskoristiti za ciljano poticanje dugoročnog rasta i jačanja domaćeg gospodarstva. Dosadašnje su državne investicije najvećim dijelom odlazile u infrastrukturu i to uglavnom cestovnu. Dobitnik je bio građevinski sektor i to uglavnom nekoliko velikih kompanija. Moguća promjena bila bi okretanje velikom broju manjih infrastrukturnih investicija na lokalnoj razini, primjerice u vodovodne sustave, koji su postali crna infrastrukturna točka u mnogim gradovima i mjestima. To bi donijelo poslove lokalnim zajednicama i omogućilo ravnomjerniji regionalni razvoj države. Naravno, kad se već mijenja strategija državnih investicija, može se ići i u drastičnije promjene. Hrvatska udruga poslodavaca nedavno je objavila stajališta i zahtjeve Vladi kojima bi se ublažio prvi udar svjetske krize na domaće gospodarstvo. Jedan od zahtjeva je upravo da se državne investicije odmah preusmjere na one sektore i gospodarske subjekte koji u kratkom roku osiguravaju gospodarske učinke.

• Hrvatskoj treba new deal, ali ne u vidu javnih radova, već ulaganja koja su rezultat jasne vizije, odnosno strategije razvoja. Prioritetnim smatram ulaganje u ljude i obrazovanje. U tom sklopu vidim i ulaganje u obrazovanje odraslih, jer su rezultati s jedne strane brzo vidljivi, a s druge neophodni za povećanje opće razine konkurentnosti, koja nam je velik problem. Najjednostavnija usporedba sa zemljama sličnih prirodnih i kulturnih bogatstava Hrvatskoj dovoljno govori o tome da su, primjerice, turizam i poljoprivreda sigurno područja sa snažnim ulagačkim potencijalom. Slavonija, Neretva i Ravnii kotari imaju tisuće hektara neobrađene zemlje, s obiljem vode, dok mi uvozimo više od milijun tona hrane na godinu. Jedna Mallorca, veličine Istre, ima više turista na godinu nego cijela Hrvatska, jer im pruža niz sadržaja koji našem turizmu nedostaju – kaže Ivica Mudrinić, predsjednik Uprave T-HT-a i član Izvršnog odbora HUP-a.

Originalni, američki new deal imao je dvije faze. Hrvatska je sada očigledno spremna za drugu fazu svog programa državnih investicija. Sve to, naravno, pod pretpostavkom da se financijska i ekonomska kriza neće produbiti i ugroziti planirane proračunske prihode, što je sve vjerojatnija perspektiva. Ne čudi stoga da voditelj ureda Svjetske banke i dalje preporuča Vladi smanjenje potrošnje kao najbolju strategiju u sadašnjoj situaciji.

• Naše projekcije govore o usporavanju rasta u 2009. na 3,7 posto, a ne o recesiji, pa to zahtijeva drukčiji pristup. Uzimajući u obzir visoku razinu državne potrošnje (oko 49 posto BDP-a) te visoke potrebe za refinanciranjem u 2009. kombinirane sa slabijim mogućnostima i višim troškovima inozemnog zaduživanja, predlažemo smanjivanje državne potrošnje. To bi omogućilo Vladi da u srednjem roku smanji porezno opterećenje i ubrza razvoj utemeljen na rastu privatnog sektora – zaključuje Andras Horvai.