“`markdown

Štednja banka ostvaruje stalan porast depozita, kao i u rujnu, iako je taj porast ipak bio niži nego onaj u prethodnim mjesecima, što je bio slučaj i u prethodnim godinama nakon završetka turističke sezone.

• Hrvatski bankarski sustav je u smislu dostupne rezerve likvidnosti znatno iznad prosjeka EU te banke, sukladno monetarnoj regulativi, drže veću rezervu likvidnosti nego članice EU. Usljed monetarnih ograničenja banke se u posljednje vrijeme sve manje oslanjaju na strane izvore financiranja te je tako smanjena mogućnost prelijevanja negativnih efekata. Kvalitetno upravljanje rizicima i visoka razina kapitaliziranosti bankarskog sustava, gotovo 50 posto iznad prosjeka EU, dodatno govore u prilog stabilnosti bankarskog sustava – kažu u Erste banci.

U razdoblju optimizma ulagači se okreću prema rizičnijim vrstama ulaganja, kao što su dionice i dionički fondovi, veli Anton Starčević, glavni ekonomist Raiffeisenbank Austrije, a nastupanjem stagnacije i rastom pesimizma ponovno se okreću prema sigurnosti štednje u bankama. Također ističe da su i Vlada i HNB dosta učinili na isticanju sigurnosti štednih depozita u bankama, a privremena uznemirenost zbog problema s likvidnošću banaka u Americi i Europi nije se mogla potpuno izbjeći.

• Povjerenje je vraćeno u kratkom roku, kako zbog aktivnosti domaćih institucija, tako i zbog koordinirane akcije vlada EU i ECB-a. Posljedice tih kretanja za bankarski sektor u Hrvatskoj su minimalne. Dio klijenata će ipak bez obzira na jamstva dizati uloge te će ih privremeno premjestiti u trezore. No, već nakon proteka nekoliko mjeseci shvatit će da sigurnost banka nije narušena. Budući da na depozite u trezorima ne ostvaruju nikakav prinos, ubrzo će ih vratiti u banke – naglašava Starčević.

Glavna prednost štednje u bankama je sigurnost depozita, što je u trenutačnim uvjetima znatan čimbenik, a RBA, primjerice, do kraja godine u akciji nudi fiksnu stopu za štednju u eurima do 6,25 posto. Tijekom 2007. godine brže su rasli kunski depoziti, veli Zdeslav Šantić, direktor Direkcije za ekonomska istraživanja Raiffeisen Consultinga, dok tijekom ove godine banke ponovno bilježe brži rast štednje u stranim valutama. Prema posljednjim podacima s kraja kolovoza 2008. godine, štednja u stranim valutama činila je više od 68 posto ukupnih depozita u poslovnim bankama.

Dodaje da se depoziti mogu oročiti na razna vremena, dok ulaganja u tržišta kapitala uglavnom imaju dugoročniji karakter. No, ulaganja u dionice i ostale vrijednosne papire znatno su rizičnija. Tu postoji i mogućnost ostvarivanja viših prinosa nego kod klasične štednje, a odluka o ulaganju ili štednji ovisi o spremnosti pojedinaca da preuzme rizik. U usporedbi s ulaganjima u dionice odnosno kupovanjem udjela u investicijskim fondovima, naglašava Šantić, prednost štednje je i u tome što nema dodatnih troškova poput brokerskih provizija i ulazno/izlaznih naknada.

• Premda smo u prošlosti imali stresova u bankarskom sektoru, ispitivanja stavova klijenata ukazuju da građani u načelu razumiju sigurnost štednje. Ono na čemu bi trebalo pojačano raditi jest edukacija građana o drugim načinima ulaganja. Stječe se dojam da su se mnogi u Hrvatskoj prošle godine odlučili na kupnju dionica ili udjela u fondovima ne razumijevajući u stvari različite stupnjeve rizika. Bez obzira na to što se sve više ljudi odlučuje i za druge oblike ulaganja, kad nastupi krizno vrijeme, vidi se da je štednja ipak ulaganje niskog rizika za razliku od drugih oblika – naglasili su u OTP-banci, koja također ima razne modele oročenja, a za oročenja u kunama može se ostvariti kamata i do 6,98 posto.

U Hypo Alpe-Adria banci u tijeku je, pak, vrlo uspješna akcija Zlatna štednja, koja je početkom listopada ušla u svoj treći ciklus, s povoljnijim kamatnim stopama. Do kraja listopada Hypo nudi i kratkoročne depozite u kunama, eurima i američkim dolarima, s rokom oročenja na jedan, dva ili tri mjeseca. Za te depozite kamate se dogovaraju dnevno, a fiksiraju se u dogovoru sa Sektorom riznice Banke, u skladu s uvjetima na tržištu kapitala, te ih nije moguće prolongirati. Banka klijentu jamči kamatnu stopu dogovorenu na dan oročenja, a minimalni ulozi su 2.000 dolara, 1.500 eura ili 10.000 kuna.

Štednja je u Zagrebačkoj banci proizvod koji klijenti tradicionalno prepoznaju kao isplativ i siguran oblik ulaganja. Ukupni depoziti građana prešli su 36,7 milijardi kuna, a ukupan broj računa oročene štednje prelazi 300 tisuća. Građani još uvijek preferiraju klasičnu oročenu štednju u eurima. U ukupnoj štednji u Zagrebačkoj banci udio kunske štednje je oko 18 posto, oko 74 posto je u eurima, oko pet posto u dolarima, a oko tri posto se odnosi na ostale valute.

Kapital i rezerve Zagrebačke banke najviši su u financijskom sektoru i iznose 12,4 milijardi kuna, a dodatno su povećani 7,6 posto u odnosu na kraj prethodne godine. Adekvatnost kapitala iznosi 16,95 posto, što je znatno iznad prosjeka hrvatskoga bankarskog sektora, pa u Zagrebačkoj banci vele da su stabilni i sigurni za svoje klijente i štediše. Naglasili su da su u novim izvješćima dvije vodeće rejting agencije – Fitch i Moody’s potvrdile pozitivni kreditni rejting te banke. U svojoj pothodi, koja traje do 31. prosinca 2008. godine, Zagrebačka banka svojim klijentima nudi posebnu ponudu oročene štednje uz posebne, povoljnije uvjete oročavanja tijekom promotivnog razdoblja. Građani mogu ugovoriti dva modela – klasičnu i rentnu oročenu kunsku štednju te klasičnu i rentnu oročenu deviznu štednju u eurima, na razdoblje od tri do 36 mjeseci i uz više fiksne kamatne stope u odnosu na redovnu ponudu.