Mjere provedene za spas hipoteke i derivata slomljenih banaka ne dotiču problem kreditnih kartica, a one su prvi sljedeći izvor golemoga duga koji će se također teško moći naplatiti, ako ne i teže, s obzirom na usporavanje ekonomije i pad osobne potrošnje.
Žestoka je oluja, izgleda, jenjala i sada počinje zbrajanje šteta, donose se deklaracije, izražava se zgražanje, zaključe u reformu i izbjegavanje istih grešaka (iako je ova kriza bila upravo to u velikoj mjeri, ako ne tehnikom, onda načelom), svjetski vođe se rukuju tražeći donošenje odluka (to je bio sukus sastanka G20 u Pekingu) kao da upravo oni nisu ti koji ih trebaju donijeti, a mediji, nakon što su krizu dobroli ‘ožmikali’, sada se okreću igranju brojkama i traženju sljedeće poplave.
Osim već spomenutih ‘ratnih profitera’ postoji, kažu neki a valja ih uzeti ozbiljno, još jedna tempirana financijska bombica koju su mnogi previdjeli u svoj toj strci s izvedenicama i ostalim igračkama s Wall Streeta – kreditne kartice, instrument daleko duljeg staža i neusporedivo opsežnije primjene u ekonomiji. Naime, iako su financijske institucije koje su preživjele potop sada u relativno povlaštenu položaju, nekima od njih predstoji drugi neugodni val, ovaj put sa suprotne strane, točnije izravno od potrošača i realne ekonomije.
Kao što Hrvati vrlo dobro znaju, kreditne su kartice superstvar s kojim možete živjeti bolje nego što stvarno živite i rastezati svoju ograničenu financijsku moć u neograničenom vremenu. Ipak, ono što mnogi od njih ne znaju, pogotovo kad počnu naricati da su strašno siromašni dodajući pritom nešto u stilu ‘vani je to tako i tako’, jest da je vani baš tako.
Moćnoj Americi prijeti oko 950 milijardi dolara kartičnoga duga, od čega je veliki dio, kao što je sada popularno reći – toksičan. Zasad najveći srećovici Bank of America i JP Morgan Chase vješto su eskivirali minsko polje zvano hipotekarni krediti, no, kao i sve banke, dobro su umočeni u kreditne kartice, još jedan financijski instrument stvoren na konceptu duga. Otegona okolnost u svemu je činjenica da sve mjere kreirane i provedene za spas hipotekama i derivatima slomljenih banaka ne dotiču gotovo uopće problem kreditnih kartica koje su prvi sljedeći izvor golemoga duga, duga koji će se vjerojatno podjednako teško moći naplatiti kao i onaj na hipotekama, ako ne i teže s obzirom na opće usporavanje ekonomije i pad osobne potrošnje.
