Poslužiteljska računala

Bak kao i na tržištu automobila, gdje svaki autosalon želi imati Ferarrija i beskrajno se hvaliti Maybachom u izlogu, tako se i najveći dobavljači na tržištu poslužiteljskih računala najviše ponose najjačim modelima svojih servera. Dok ih slušate pomislili biste da je Hrvatska zemlja u kojoj u svakoj iole ozbiljnoj tvrtki postoji serverska soba veličine dvorane za bal, nakrcana monstruoznim velikim poslužiteljskim računalima.

No, prava je istina da se u 2007. godini, od ukupnog broja servera prodalo čak njih 94,8% iz klase x86, dakle strojeva koji su najmanji i najbliži osobnim računalima i utemeljeni su na procesorima Intela ili AMD-a, dva proizvođača najčešćih čipova za PC-e. Pa i naziv te ‘nacionalne’ klase, x86, dolazi od nekadašnje oznake za seriju procesora, poput 386 ili 486, a gotovo u pravilu ih pogoni operativni sustav Windows ili Linux.

Začudnu istinu o toj pogrešnoj percepciji otkrio nam je Nenad Zlatović, analitičar za osobna računala i sustave u analitičkoj kući IDC Adriatics. Prema podacima te kuće, u 2007. godini ukupno je u Hrvatskoj isporučeno x86 i ne-x86 servera 7.740 jedinica, što je pad od 6,8 posto na godišnjoj razini u odnosu na 2006.

Vodeći vendori na tržištu x86 servera su međunarodni ‘teškaši’, korporacije Hewlett-Packard, IBM i Dell, koji zajedno ukupno drže 78,5 posto tržišta.

IDC navodi da je lani HP vodio po broju isporučenih jedinica pa mu je udjel na tržištu x86-ica bio čak 45,8 posto. Drugi po broju isporučenih servera bio je prošle godine IBM s 20,2 posto, dok je Dell bio treći s udjelom od 12,5 posto.

• Ne treba zaboraviti da domaće boje u toj kategoriji, x86, dosta upješno brane Končar INEM i LAB 2000, koji ozbiljno ulaze u volume server space sa svojim strojevima, pa je LAB 2000 u 2007. zauzeo četvrto mjesto, a Končar INEM je bio šesti – ističe Zlatović, dodatno napominjući da je prošlogodišnje tržište x86 servera ukupno bilo vrijedno 23,22 milijuna dolara i na njemu je prodano 7.344 jedinica. Ukupno je pak tržište u 2007. godini vrijedilo 50,76 milijuna dolara, a na njemu je prodano 7.740 servera.

Baš kao i na tržištu automobila, i modeli skuplji od najčešće prodavanog Opela Astre, odnosno od nacionalne klase x86, vrijede više, ali ih se, baš kao i primjerice Volva, proda samo nekoliko stotina. Tržište takozvane enterprise klase u 2007. dosegnulo je vrijednost od 27,53 milijuna američkih dolara, dakle za 4,3 milijuna dolara više od x86-ica, ali je servera te više klase prodano samo 396, dakle, manje od Volva, kojih je u prodano 567. Prema IDC-ovim podacima, na tom je tržištu vodio IBM, na čijem je čelu Ivan Vidaković, koji je ostvario natpolovičnu većinu – po broju isporučenih jedinica pripal mu je čak 51,8 posto tržišta. U segmentu poduzetničkih poslužitelja drugi je Sun Microsystems s 32,1 posto isporučenih servera, dok je brončana medalja na kraju sezone ovješena oko vrata Hewlett-Packardu, koji ju je osvojio udjelom od 15,7 posto. Trojica najvećih tako ukupno drže čak 99,6 posto tog tržišta.

• U nižem cjenovnom rangu poslužitelja ispod 25.000 dolara je vodeći HP bio, dok je u srednjem cjenovnom području te onom visokom vodeće mjesto u 2007. imao i dalje IBM – zaključio je Zlatović, ističući da je 2006. godina bila iznimno dobra jer je samo Hrvatska pošta u jednoj jedinoj nabavi kupila čak 600 HP-ovih poslužitelja iz x86 kategorije.

Zlatović procjenjuje tako i da je 2007. obilježila veća prodaja Blade servera, koji predstavljaju sivu zonu prema storage rješenjima, jer ih se može konfigurirati tako da sadržavaju i dosta diskovnih polja za pohranu podataka. Porast od 7,9 posto u enterprise poslužiteljima posljedica je, smatra Zlatović, uvođenja novih usluga, snažne baze internetskih i online banking korisnika, što je natjeralo ISP-ove da razvijaju svoju strukturu i investiraju u servere i storage.

Ti veliki serveri bolje su se prodavali jer su ih kupovale tvrtke koje se bave telekomunikacijama, bankarstvom, veliki šoping je obavio i HEP, a i javni sektor.

No, pojavilo se nešto što bi trebalo posve promijeniti tržište servera. Korjenitu promjenu donose rješenja za virtualizaciju. Pojednostavljeno rečeno, to su programi koji omogućavaju da na pet fizičkih servera imate pokrenutih, recimo, devet virtualnih poslužitelja, tako da softver ustvari raspoređuje resurse fizičkih strojeva.

Valja očekivati da stoga virtualizacija označi smrt za tržište servera jer određena tvrtka ne mora povećavati broj stvarnih strojeva sve dok virtualizacijom podijeljena snaga realnih procesora i prostor na diskovima zadovoljavaju programe koji se ‘vrte’ na virtualnim poslužiteljima. Tako ispada da nitko više neće morati kupovati stvarne servere, barem ne na način da zamijeni cijeli podatkovni centar, nego eventualno za proširenje – nekoliko servera i ponešto jedinica s diskovima za pohranu. Unatoč crnim najavama, svi se naši sugovornici slažu da virtualizacija neće naškoditi tržištu servera.

• Pojava virtualizacije utjecat će na povećanje prodaje skupljih strojeva u volume server segmentu, dakle nižoj cjenovnoj kategoriji, zato što će većina tvrtki u segmentu malih i srednjih tvrtki morati obnoviti svoju infrastrukturu želi li na njoj upogoniti virtualizacijski softver – izjavio je analitičar Zlatović, napominjući da je u svijetu operativnog sustava Unixa, dakle svijetu velikih računala s centraliziranom središnjom jedinicom kakva su bila popularna do devedesetih godina, virtualizacija odavno poznata i uobičajena stvar.

S njime se slaže i Alojzije Jukić, direktor hrvatske podružnice Hewlett-Packarda, ujedno i čelni čovjek za sistemski rješenja u toj tvrtki. Jukića ne zabrinjava niti virtualizacija, niti kriza na pomolu.

• Tržište se već lani usporilo po broju prodanih servera, a sličan se trend nastavio i ove godine. No događa se velika transformacija pa ljudi gledaju pažljivije što će kupiti, od čega jako profitiramo jer naša prodaja i udjel na tržištu rastu. Kriza je vrijeme u kojem se prisjećamo izraza: Nisam dovoljno bogat da bih kupovao jeftino, jer u teškim vremenima svaki novčić prevrnete nekoliko puta i kupujete nešto što će potrajati – objašnjava Jukić.

On ističe da unutar HP-a ne postoji sukob interesa između prodavača servera i onih koji nude rješenja za virtualizaciju jer je metrika mjerenja učinka obiju grupa usmjereni uspjehu cijele tvrtke.

Inače, HP tržište dijeli se na tri osnovne komponente, od kojih je prva takozvana ‘named account’ ili veliki korisnici koje vode account menageri i product specialisti. Takvih je trenutačno 30-ak tvrtki u Hrvatskoj, uključujući i velike sustave kao što su telekomi ili HEP ili HZZO ili Hrvatska pošta. Drugi segment je tzv. SMB, srednje tržište i treći segment nazivaju ‘run raid’, a posrijedi su poslužitelji koje kupuju partneri i isporučuju ih krajnjem korisniku, najčešće maloj tvrtci.

• U kalendaru 2008. definitivno ćemo znatno rasti u udjelu jedinica isporučenih u Hrvatskoj, jer imamo vrlo ozbiljan rast u trećem kalendarskom kvartalu. Narudžbe koje smo primili u rujnu i listopadu ukazuju da je realno moje očekivanje da ćemo prodati više od 4.000 servera u kalendaru 2008. – optimističan je Jukić koji upravo ovih dana završava fiskalnu godinu 2008.

Nešto je manje optimistična Gabrijela Gega Balun, direktorica grupe za sustave i tehnologije u IBM-u Hrvatska, koja smatra da će trenutačna financijska kriza sigurno utjecati na pad prodaje servera u svim segmentima tržišta, a posebno u bankarskom sektoru, s obzirom na to da je većina naših banaka u vlasništvu stranih internacionalnih banaka, koje će pritiskati banke-kćeri kroz smanjenje kapitalnih investicija već ove godine kao i smanjenje IT budžeta za 2009.