Potraživanja u zemljama bivše SFRJ

Što će biti prioriteti APF-a u idućoj godini? – Agencija se upravo priprema za izradu planskih proporcija za narednu godinu. Trebat će mnogo rada kako bi se načinio realan, a time i ostvariv plan. Nažalost, mnogo toga ne ovisi o volji i stručnom znanju APF-a. Pokušat ćemo uspješno završiti započete poslove iz ove godine. Tu prije svega mislim na Aluminij (ako do kraja godine ne bude završen postupak) zatim, očekujemo intenziviranje aktivnosti na pripremi za privatizaciju telekoma, KTK Visoko, prodaju putem burze za tvrtke za koje imamo ili ćemo dobiti suglasnost Vlade FBiH. No, ostaju veoma veliki i važni poslovi vezani uz problematiku pasivnog podbilansa koji je u vlasništvu Federacije/kantona nad imovinom i potražbama u zemljama bivše SFRJ. Tu ponajprije mislim na Republiku Srbiju i Republiku Hrvatsku u kojima je većina te imovine. Konkretna aktivnost vodit će se na zahtjevima za povrat u posjed poslovnih prostora, stanova i dr., na njihovoj uknjižbi, a prema odluci vlasnika, te eventualno prodaja te imovine. Ovaj posao APF će raditi u suradnji s Vladom Federacije BiH i Pravobranilaštvom FBiH uz angažiranje odvjetnika i drugih stručnih suradnika.

Od 611 zaključenih ugovora čija realizacija se prati najmanje tri godine, u 374 su izvršene sve ugovorene obaveze, a 158 ugovora su i dalje u postupku praćenja izvršenja ugovorom preuzetih obaveza.

Koliko tužbi, odnosno zahtjeva za raskid ugovora zbog neispunjavanja ugovora o privatizaciji je dosad podnio APF? – Prema podacima iz deset kantonalnih agencija za privatizaciju, dosad je raskinuto 40 ugovora, od toga je APF iz svoje nadležnosti raskinuo jedan.

Koje će aktivnosti planirane za ovu godinu ostati nerealizirane? – Plan privatizacije za 2008. godinu i aktivnosti APF-a oslanjale su se na politiku privatizacije, pa je plan donesen uvjetno. No, bez obzira na to, APF je krenuo u realizaciju plana i objavio je javne pozive za Fabriku duhana Mostar i Hepok Mostar i s kupcima zaključio ugovor. I dalje se vode intenzivne aktivnosti vezane uz Aluminij Mostar. Realizacija plana prodaje kapitala BH telekoma i Hrvatskih telekomunikacija Mostar ovisi o aktivnosti Vlade FBiH i stvaranju uvjeta za njihovu privatizaciju. Kad je riječ o dijelu Plana privatizacije za 2008. godinu, a koji se odnosi na aktivnosti kojima najprije treba restrukturirati tvrtku pa onda krenuti u privatizaciju, predviđeno je da se te aktivnosti vode za Krivaju iz Zavidovića, KTK iz Visokog i Željezaru Zenica. Dosad su završene aktivnosti na dokapitalizaciji Krivaje iz Zavidovića jer je Vlada FBiH u međuvremenu odustala od prethodne odluke o restrukturiranju i opredijelila se za dokapitalizaciju firme. Nedavno je taj posao završen i ugovor je potpisan. Sada su u toku aktivnosti s Kožarskim kombinatom u Visokom ali ne očekujemo da će javni poziv za prodaju biti objavljen do kraja godine, kao i za Željezaru Zenica.

Kako se razvija situacija u pogledu mogućeg potpisivanja ugovora s kupcem BH Airlinesa što se mora završiti do kraja listopada? – Komisija Vlade FBiH za dokapitalizaciju BH Airlinesa izvještaj je proslijedila Vladi FBiH s obzirom na to da je riječ o dokapitalizaciji. U radu Komisije APF je pružio stručnu pomoć.

Jeste li razočarani što nije bilo više ponuda za BH Airlines? – Uvijek smo razočarani kad nema više ponuda, ali smo ipak zadovoljni s tri prispeve ponude. (Comintel Sdn. Bhd iz Malezije te Zeid Mango i Turkish Airlines iz Turske, op.a.).

Kupoprodajni ugovor s Ortačkom grupom koju čine Amko komerc iz Sarajeva i Vino župa iz Aleksandrovca o prodaji 67 posto državnog kapitala Hepok iz Mostara potpisan je 10. listopada. Jeste li dobili informaciju zašto je Enver Moralić odustao od kupnje Hepoka, kad se sve vrijeme na njega računalo kao na najozbiljnijeg kupca? – Interes za sudjelovanje u privatizaciji Hepoka iskazalo je više investitora koji se nakon objave javnog poziva nisu pojavili pa tako i Enver Moralić. Nismo istraživali razloge, ali nam je svakako žao zbog njegova nepojavljivanja.

Dokle je stigla privatizacija mostarskog Aluminija? – Proces privatizacije počeo je 2007. godine i Komisija je uglavnom usuglasila stavove s Konzorcijem Glencore International AG, FEAL d.o.o. i Dalekovod d.d. te Vladom FBiH. Ostala su otvorena pitanja cijene električne energije i saniranja Crvenog mulja kao ekološkog problema u cijeloj priči. O svemu se sada treba izjasniti Vlada FBiH, nakon čega bi se moglo pristupiti konačnom definiranju ugovora o kupoprodaji.