PRIVATNI SANITET: Šest puta brži od države

Privatno bavljenje sanitetskim prijevozom za nekoliko bi mjeseci moglo postati predmet interesa mnogim poduzetnicima koji razmišljaju o širenju poslovanja ili ulasku u novi posao. Sanitetski prijevoz svojevrsna je zdravstvena taksi-služba – riječ je, zapravo, o prijevozu bolesnika ili nepokretnih osoba u slučajevima koji nisu hitni. Najčešće ga obavljaju vozila Hitne pomoći prema nalogu liječnika, što, naravno, dodatno opterećuje hitne službe, a i produljuje čekanje prijevoza. Zbog toga se već dulje razmišlja o odvajanju Službe sanitetskog prijevoza od Hitne pomoći, a prema nekim najavama iz Ministarstva zdravstva to bi se uskoro trebalo dogoditi. Naime, planira se preustrojiti Hitnu medicinsku pomoć na području cijele države. Mogućnost izdvajanja saniteta u posebnu službu već postoji, ali u praksi se nije posebno iskorištavala. Ipak, postoji pilot-projekt Ministarstva zdravstva i socijalne skrbi u kojem se sanitetski prijevoz ugovorom prepušta privatnim tvrtkama na područjima na kojima za njime postoji istaknuta potreba. Skori završetak projekta mogao bi označiti početak razvoja novog biznisa. Naime, ustrojavanjem sanitetskog prijevoza kao samostalne djelatnosti i njegovim izdvajanjem iz sustava Hitne pomoći svakako će se stvoriti preduvjeti za kvalitetnije obavljanje obiju djelatnosti.

Sanitetski prijevoz kao usluga koju pružaju privatne tvrtke nije novost i u Hrvatskoj se već nekoliko godina može organizirati, ali je osoba kojima je najpotrebniji obično izvan financijskih mogućnosti, zbog čega ta djelatnost zapravo nikad nije doživjela procvat. S druge strane potrebe Hrvatskoga zavoda za javno zdravstvo velike i povećavaju se sa starenjem populacije, pa se sve logičnijom čini eksternalizacija sanitetskog prijevoza i njegovo prepuštanje privatnicima. A da takav potez ima smisla, dokazuje i uspjeh pilot-projekta u kojem zagrebačka tvrtka Pacijent sudjeluje od početka. S HZZO-om imamo ugovorena četiri tima, odnosno četiri su tima istodobno na terenu. Budući da mi radimo od sedam ujutro do sedam navečer, na dan zapravo radi 12 timova.

Tima odradimo između 80 i sto prijevoza na dan, s prosjekom čekanja od 20 minuta do pola sata. Usporedbi radi, zagrebačka Hitna pomoć s 34 sanitetska tima bilježi otprilike 200 prijevoza – objašnjava dr. Damir Protić, direktor tvrtke Pacijent. Njegova tvrtka sanitetom se bavi od 2004., kad je Zakon o zdravstvenoj zaštiti omogućio da se privatna tvrtka registrira za tu djelatnost, a s njom je bio i prvi koji je ušao u pilot-projekt.

Prvih godinu dana radili smo isključivo na naplatu, a zatim je HZZO raspisao javni natječaj na području Doma zdravlja Trešnjevka, odnosno pilot-projekt, na kojem smo mi dobili posao. Poslije je projekt proširen na Dom zdravlja Zagreb zapad. Cilj mu je vidjeti koliko je vozila potrebno i što se točno može napraviti sa strogom kontrolom. Zašto bi radila 34 tima ako se isto može odraditi s, primjerice, 10 timova? – objašnjava dr. Protić. Druga je uključena tvrtka Sanitet32, koja posljednjih nekoliko mjeseci obavlja sanitetski prijevoz na području Vukovarsko-srijemske županije. Iako su u Ministarstvu šturi, ipak se može zaključiti da se druga tvrtka uključila upravo zbog dobrih rezultata koje je Pacijent ostvario na zagrebačkom području.

‘Upravno vijeće HZZO-a nedavno je donijelo odluku o raspisivanju natječaja za ugovaranje sanitetskog prijevoza s još jednom tvrtkom uz tvrtku Pacijent za područje Vukovarsko-srijemske županije, i to da bi se utvrdilo odgovaraju li utvrđeni standardi i normativi i ruralnom području, a u skladu s potrebom’, objašnjavaju u Ministarstvu zdravstva i socijalne skrbi. Pilot-projekt završit će s krajem godine, a nakon završetka, sudeći prema dosad postignutim rezultatima, vjerojatno će se u Ministarstvu početi razmišljati o ozbiljnijem izdvajanju sanitetskog prijevoza. Naime, iako nisu komentirali dosadašnji uspjeh projekta ni odgovorili na pitanje postoje li planovi o pokretanju sličnih projekata u drugim krajevima, iz Ministarstva su nam poručili da je u tijeku reorganizacija Hitne medicinske pomoći koja predviđa i odvajanje sanitetskog prijevoza od te službe i da će to pitanje biti regulirano pravilnikom. A rezultati koje su tvrtke uključene u pilot-projekt pokazale sigurno će utjecati na smjer buduće regulative.

Tvrtka Pacijent trenutačno ima 30 zaposlenih i 15 honoraraca te 18 potpuno opremljenih vozila koja mogu funkcionirati kao male intenzivne jedinice. Na natjecanju Hitnih pomoći u Češkoj osvojili smo 13. mjesto u konkurenciji ekipa Hitne pomoći iz cijelog svijeta iako se i ne navođimo hitnim prijevozom, nego sanitetskim. Jednostavno, zaposlenike nastojim tretirati kao da se bave hitnim prijevozom, jer nikad se ne zna gdje se i u kakvoj situaciji mogu naći, pa je bolje da više znaju. Bilo bi uistinu žalosno da toliko opremljeni nađu na prometnu nezgodu i ne znaju pružiti pomoć – kaže Protić.

Slično razmišlja i Željko Marijanov, direktor tvrtke Sanitet32, osnovane u lipnju ove godine, koja također sudjeluje u pilot-projektu, ali osim što je u njemu kraće, radi i u drukčijim uvjetima. Rad u ruralnoj sredini zahtjevan je zbog velikih udaljenosti između domova zdravlja i kuća pacijenata, ali čini se da i u takvim uvjetima privatnici mogu biti učinkovitiji od klasične službe. Morali smo odvikavati pacijente od toga da se naručuju tjedan dana unaprijed jer mi dolazimo u roku od pola sata. Mnogi od njih već su se navikli na to da čekaju danima svoj red, ali to tako ne bi smjelo biti – objašnjava Marijanov.

Teško pokretni, nepokretni ili ljudi kojima zbog prirode bolesti nije preporučeno samostalno kretanje svakako zahtijevaju brzu i kvalitetnu uslugu, a s dolaskom Sanitet32 stvari su se svakako poboljšale. Vukovarci zaslužuju imati takvu uslugu. Želim da se proširimo na cijelu Slavoniju jer potrebe ima, a pacijenti koji žive u ruralnim područjima i trebaju sanitetski prijevoz uistinu su u nezavidnoj situaciji – kaže Marijanov.

Zapravo, teška situacija nije ograničena samo na ruralna područja jer, kao što objašnjavaju naši sugovornici, događalo se da pacijenti i u Zagrebu nakon dijalize dva sata čekaju prijevoz do kuće. U vremenu u kojem naši timovi odrade šest prijevoza sanitetski timovi Hitne pomoći odrade samo jedan. Stvar je u tome da je situacija, dok mi nismo došli, bila i gora. Nama su iz Vinogradske bolnice i sa Svetog Duha, s kojima intenzivno surađujemo, rekli da su se preporodili otkad rade s nama jer sada mi čekamo pacijenta, a ne on nas, i kad završi s dijalizom, odmah ide kući – objašnjava Protić.

Specifičnost posla upravo je to što se radi s ljudima u teškom zdravstvenom stanju, koji su zbog toga osjetljiviji, i, objašnjavaju direktori te dvije tvrtke, zahtjevniji. Naravno da se tim ljudima mora pristupati s posebnom pažnjom; zdravstvo je tu još zahtjevnije od drugih djelatnosti, pa od svojih zaposlenika tražim da budu posve profesionalni kako nitko od tih ljudi ne bi imao razloga požaliti se na uslugu – objašnjava Marijanov, dodajući da je dodatna motivacija to da sudjeluju u pilot-projektu, pa imaju relativno kratko vrijeme za dokazivanje. I Protić i Marijanov rade i izvan ugovora s HZZO-om, pa tako njihovi timovi osiguravaju i koncerte i utakmice. Naime, organizatori različitih manifestacija na kojima ima više ljudi moraju angažirati medicinske timove spremne za hitnu reakciju. U takvom slučaju, sanitetska vozila Pacijenta i Sanitet32, ionako opremljena i za pružanje hitne pomoći, timovima dodaju i liječnika.

Ako klubovi kao što je Dinamo traže osiguranje utakmice, mi dajemo vozilo, vozača i tehničara te liječnika hitne medicine. Bilo je nekih pokušaja da se to prikaže kao afera, ali uopće nema potrebe da Hitna radi takve stvari, ona i- nako ima mnogo posla. Mi smo bili jeftiniji, konkretniji i možemo to odraditi – objašnjava dr. Protić. Uz to, Pacijent ima i ugovor s Corisom, osiguravajućom kućom sa središtem u Francuskoj, pa ako netko od njegovih osiguranika doživi prometnu nezgodu na Jadranu, kad mu život više nije ugrožen, Pacijentovi ga timovi prevezu do njegova mjesta stanovanja.