Samo profesionalci mogu

Javna je nabava u Hrvatskoj vrijedna 44 milijarde kuna ili 15 posto BDP-a, a samo je lani vrijednost poništenih javnih nabava na lokalnoj i državnoj razini bila dvije milijarde kuna.

Koliko su vrijedne izmjene novog Zakona o javnoj nabavi kojima su prvi put točno regulirana načela javne nabave, pokazuje podatak da se u sustavu javne nabave u Hrvatskoj na godinu okreće 44 milijarde kuna ili 15 posto BDP-a, a samo je lani vrijednost poništenih javne nabave na lokalnoj i državnoj razini bila dvije milijarde kuna! Kako je na skupu istaknula državna tajnica Tamara Obradović-Mazal, samo se ove godine 66 posto obavijesti o početku postupka odnosilo na pregovarački postupak bez prethodne objave. Zbog toga se i izmijenio dio u novom Zakonu o javnoj nabavi koji se odnosi na profesionalizaciju javne nabave i edukaciju službenika na svim razinama. Da bi postupci nabave bili što transparentniji, nedavno su prihvaćene pomoćne izmjene zakona koje se osim na pregovarački postupak bez prethodne objave odnose i na rokove za dostavu ponuda za suđelovanje te na plan nabave i kriterije odabira partnera.

Nova antikorupcijska mjera u Zakonu odnosi se na slučajeve u kojima naručitelj ne smije sklapati ugovore o javnoj nabavi s određenim gospodarskim subjektom. To se konkretno odnosi na situaciju kad čelnik naručitelja ili član upravnog ili nadzornog tijela naručitelja ne smije istodobno obavljati upravljačke poslove u tom gospodarskom subjektu ili biti vlasnik više od 20 posto dionica tog gospodarskog subjekta – naglasila je Obradović-Mazal.

Jedna je od važnih izmjena i podatak da se uvodi i obvezna izobrazba za naručitelje javne nabave koji raspolažu javnom imovinom, odnosno profesionalizacija za javne nabave vrijednije od 300.000 i 500.000 kuna.

Od stupanja na snagu novog Zakona o javnoj nabavi u siječnju ove godine do danas 7.500 je službenika središnjih državnih tijela i tijela regionalne i lokalne samouprave moralo proći radionice o javnoj nabavi. Nove izmjene zahtijevat će dodatnu edukaciju.

Provedba novog Zakona o javnoj nabavi traži profesionalizaciju na svim razinama, od vježbenika do voditelja odjela u državnoj upravi. Te bi osobe trebale do detalja znati organizirati natječaje i procijeniti najbolju ponudu da bi se javni novac trošio što učinkovitije. Milijunske natječaje ne mogu provoditi neobrazovani pojedinci. Želimo obrazovati profesionalce za javnu nabavu i ‘umrežiti’ ih; oni se jedini moraju baviti…

Na lokalnoj bi se razini u sprječavanju korupcije trebalo što više koristiti decentralizacijom, vodeći pritom računa da taj proces ne uključuje samo prijenos ovlasti nego i financija.

Jedan je od ključnih alata u borbi protiv korupcije u lokalnoj samo-upravi decentralizacija, a na državnoj razini konkretne akcije protiv korupcije u visokim sferama – zaključak je to izlaganja na temu korupcije na 3. info danu lokalne samo-uprave. Prema izlaganju Željka Jovanovića, predsjednika Nacionalnog vijeća za praćenje provedbe Nacionalnog programa suzbijanja korupcije, u Hrvatskoj je najveći problem s korupcijom u sudstvu, zdravstvu, lokalnoj samoupravi, javnoj upravi te politici.

Na lokalnoj bi se razini trebalo, kaže Jovanović, što više koristiti decentralizacijom kao učinkovitom mjerom u sprječavanju korupcije, vodeći pritom računa da taj proces ne uključuje samo prijenos ovlasti nego i financija.

Osim Nacionalnog programa suzbijanja korupcije kao jednu od preventivnih mjera Jovanović navodi i veću samostalnost i odgovornost jedinica lokalne samouprave u decentralizaciji. Omjer centraliziranih i decentraliziranih ovlasti, istaknuo je Jovanović, treba postupno mijenjati u korist decentralizacije, imajući na umu specifičnosti lokalnih jedinica i njihovu organizacijsku strukturu, a prijenos ovlasti i odgovornosti nužno je pratiti odgovarajućom fiskalnom decentralizacijom.

Kao dobar primjer rada u tom smjeru istaknuo je skorašnje neposredne izbore za gradonačelnika i naglasio da će čak 65 posto birača izaći na lokalne izbore upravo zbog neposrednog izbora gradonačelnika.

Jovanović se u svom izlaganju kritički osvrnuo i na Vladinu Strategiju borbe protiv korupcije, donesenu početkom ljeta, i podsetio na to da u mnogim jedinicama lokalne uprave način provođenja postupka javne nabave još vrlo često nepoznanica, pa su pojedine tvrtke sa svojim pravnim timovima nerijetko znale ‘srušiti’ nekoliko puta natječaj.

Marija Cvrlje iz Državne komisije upozorila je da naručitelji u postupku javne nabave paze na datum objave natječaja, a ponuđačima da paze na rokove. U žalbenom postupku, dodala je, ovlašteni predstavnici ponuđača moraju voditi računa o tome da uvijek potpišu zapisnik jer je u suprotnom to dovoljno za poništenje postupka.

Viši stručni savjetnik iz Odjela za analizu sustava javne nabave Ante Loboja dodao je da Vlada planira do 2011. potpuno osposobiti Središnje tijelo za javnu nabavu koje će omogućiti učinkovitu zajedničku nabavu naručitelja na državnoj razini. Riječ je o sustavu u kojem Središnje tijelo organizira zajedničku nabavu naručitelja i u kojem je ono zaduženo za sklapanje okvirnih sporazuma o radovima, na temelju čega ministarstva i druga državna tijela sklapaju ugovore o javnoj nabavi. Tako se smanjuje mogućnost korupcije, a u praksi se takav sustav nabave primjenjuje u Mađarskoj, Italiji i Austriji. Prema iznesenim podacima u Italiji se zahvaljujući takvoj vrsti nabave uštedjelo 24 posto, u Mađarskoj 13 posto, odnosno 300 milijuna eura, a u Austriji 12 posto. Kad je riječ o lokalnoj samoupravi, istaknuo je Loboja, nema obveze zajedničke nabave naručitelja putem Središnjeg ureda, nego je inicijativa za pokretanje zajedničke nabave pod nadležnošću općina, gradova i županija. Predstavnici lokalne samouprave uspješan su model funkcioniranja zajedničke nabave mogli vidjeti na primjeru nizozemske agencije BIZOB koja okuplja 17 općina i djeluje od 2006., a predstavio ju je zamjenik izvršnog direktora Bart van Brunschot.