Teriju udjela inozemnog duga u prihodima od izvoza roba i usluga, Hrvatska je već jako dugo u skupini srednje zaduženih zemalja, gdje se tipična vrijednost pokazatelja kreće u intervalu od 132 do 220 posto, a potkraj 2007. godine je za Hrvatsku bila 179,2 posto. S tako visokim dugom Vlada se sve teže uspijeva zadužiti, što pokazuju i najnoviji problemi s kojima se suočava Ministarstvo financija u pokušaju da pronađe novac za refinanciranje inozemnih dugova koji stižu na naplatu u sljedeća dva kvartala. Ravnateljica Ekonomskog instituta misli da država treba izdatke za investicije zadržati pod kontrolom upravo zbog nepovoljnih uvjeta za zaduživanje na financijskom tržištu.
U sadašnjoj situaciji gospodarski se rast, dođuše, održava na razini od tri do četiri posto dobrim dijelom zahvaljujući javnim investicijskim projektima, pa se može pretpostaviti da bi on mogao pasti kad bi država od takvih projekata odustala. Ne vjerujem da bi se to moglo dogoditi, iz nekoliko razloga – prvo, zato jer se započeti projekt moraju dovršiti budući da njihovo zaustavljanje također košta, drugo zato što sukladno strateškim dokumentima možemo očekivati neke nove investicije poput onih u energetske objekte, željeznice i sl. No, nekog posebnog vala dodatnih javnih investicija ne bi trebalo biti, tim više što bi to značilo potrebu novog zaduživanja države na financijskom tržištu, za koju vremena neće biti povoljna – kaže Sandra Švaljek.
Za novi new deal Hrvatska nema financijske snage, međutim, zasad nema naznaka ni da će Vlada ozbiljnije smanjivati ulaganja. Ta bi se sredstva sada u trenutku suočenja s pogoršanjem ekonomskog stanja mogla efikasnije iskoristiti za ciljano poticanje dugoročnog rasta i jačanja domaćeg gospodarstva. Dosadašnje su državne investicije najvećim dijelom odlazile u infrastrukturu i to uglavnom cestovnu. Dobitnik je bio građevinski sektor i to uglavnom nekoliko velikih kompanija. Moguća promjena bila bi okretanje velikom broju manjih infrastrukturnih investicija na lokalnoj razini, primjerice u vodovodne sustave, koji su postali crna infrastrukturna točka u mnogim gradovima i mjestima. To bi donijelo poslove lokalnim zajednicama i omogućilo ravnomjerniji regionalni razvoj države. Naravno, kad se već mijenja strategija državnih investicija, može se ići i u drastičnije promjene. Hrvatska udruga poslodavaca nedavno je objavila stajališta i zahtjeve Vladi kojima bi se ublažio prvi udar svjetske krize na domaće gospodarstvo. Jedan od zahtjeva je upravo da se državne investicije odmah preusmjere na one sektore i gospodarske subjekte koji u kratkom roku osiguravaju gospodarske učinke.
