Vlada, sudstvo i banke moraju se pripremiti za val stečajeva

Štednja kraja godine i odnosi se na novu Standardnu i Rentnu štednju, oročenu u kunama i eurima, na rok do 12 mjeseci i jedan dan, uz promjenljive ili fiksne kamate. Primjerice, za takvu štednju u kunama kamate su, ovisno o roku oročenja, od 3,8 do 6,1 posto, a za oročenje u eurima od 1,75 do 5,86 posto. Povećanjem kamata banka želi poticati sve građane na dodatnu štednju kao najsigurniji oblik ulaganja. Zato i ove godine ona raste – u odnosu na kraj kolovoza prošle godine štednja je porasla 14,5 posto, na ukupno 16,6 milijardi kuna. U strukturi, očekivano, sa 62 posto dominiraju devizni depoziti (uglavnim eurski), a kunska je štednja zastupljena s 27 posto.

I u Raiffeisen banci najčešće se ugovara štednja u eurima, pa upravo za takva oročenja banka do kraja godine klijentima nudi akcijske fiksne kamate do 6,25 posto. Inače, klijenti najčešće odabiru nenamjensku oročenu štednju zbog različitih mogućnosti koje nudi: od izbora valute i roka oročenja, odabira fiksne ili promjenjive kamate, raspolaganja kamata tijekom oročenja do oročavanja novca putem interneta ili mobilnim telefonom. Analitičar banke Zdeslav Šantić kaže da je u vrijeme krize najvažnije to što su depoziti osigurani, mogu se oročiti na vrijeme kraće od onog koje zahtijeva ulaganje na tržištu kapitala, a prednost je i to što nema dodatnih troškova poput brokerskih provizija i ulazno-izlaznih naknada. Ulaganjem u klasičnu štednju klijenti mogu zaraditi, ovisno o iznosu, roku i valuti oročenja, do 6,5 posto kamata, a na premijsku oročenu štednju dodatnih 10 do 20 posto premije na kamatu.

U Hypo banci devizni su depoziti tek nešto više od polovine štednog portfelja (56 posto) uz primjetan rast kunskih depozita. Trenutačno se, kažu, najviše traži Zlatna štednja na koju su kamate, ovisno o valuti oročenja, između 4,13 (za dolare) i 6,16 posto (za kune). No traženi su i kratkoročni depoziti, s rokom oročenja od jedan, dva ili tri mjeseca, koji su u ponudi do kraja listopada. U banci kažu da su depoziti stanovništva u devet mjeseci ove godine porasli 19 posto.

U Splitskoj banci kažu da devizna štednja čini velikih 80 posto portfelja, no kunska štednja raste znatno brže, u posljednjih godinu dana 20 posto. Do kraja godine u tijeku je i akcija za štednju u eurima u kojoj se kamate, ovisno o iznosu i roku, kreću od 2,85 do 4,55 posto. Ove se godine, kažu, opet ‘nosi’ klasična štednja, pa je ovogodišnji porast u odnosu na lanjski 10-postotni.

U HPB-u kažu da je rast štednje bio najveći u prvom kvartalu, čak 12,5 posto, nakon čega je usporio, no banka bilježi trend suprotnost ostalim bankama: u strukturi štednje s 52 posto preteže kunski, dijelom i zbog atraktivnijih kamata koje su za tu valutu i do 6,5 posto, a za eurska su oročenja do pet posto. I u OTP banci najviše su kamate za kunski oročenja, čak do 6,98 posto, a za eure su 4,55 posto. Kažu da podjednako rastu obje vrste – do kraja lipnja ukupni su depoziti porasli 4,8 posto. U domaćoj, Imex banci unatoč nižim kamatama ipak pretežu euri, no po rast štednje impresivan je: u devet ovogodišnjih mjeseci u odnosu na isto lanjsko razdoblje lani porasla je čak 30 posto.

Koliko su od krize tržišta kapitala profitirali ‘klasičari’ poput osiguravatelja? Neki tvrde – dovoljno. Dok su životna osiguranja lani i preklani rasla 14-ak posto, ove se godine, kažu u Croatia osiguranju, trend promijenio – klijenti biraju klasična životna osiguranja (rjeđe fond-police), koja su porasla čak 30 posto. U Graweu, međutim, kažu da je u prvoj polovini godine primjetan pad ugovaranja neobveznih osiguranja poput životnih upravo zbog krize i potrebe da se pokriju sve tekuće obveze, a tek potom ostavi nešto sa strane. Životna su osiguranja ove godine zato rasla samo pet posto u odnosu na prošlu godinu. No i taj skromni porast veći je od prodaje fond-police jer klijenti sada biraju primarno štednu komponentu, a ne ulagačku, tvrde u Graweu. U odnosu na prošlu godinu prosječna je godišnja premija 40-ak eura manja – 323 eura.

Danijela Husinec, direktorica u Triglav osiguranju, kaže da unatoč krizi polica životnih osiguranja i dalje rastu, i to zbog velikog izbora polica, od klasičnih do strukturiranih, sa zajamčenim prinosom i bez njega. Porast takvih polica unatoč krizi Husinec tumači orijentacijom na vlastitu prodajnu mrežu (nemaju potporu banaka). Kaže da je prosječna mjesečna premija jednaka kao i prije, otprilike 23 eura, a u devet mjeseci ove godine broj je polica porastao čak 110 posto. U Kvarner Wiener Städtische osiguranju, pak, kažu da zanimanje za životna osiguranja ipak pada, dijelom i zbog pada interesa za kredite. S druge strane, osiguranja su od inflacije zaštićena indeksacijom, što cijeni sve više klijenata, pa su i ove godine rasla otprilike sedam posto. U Uniqa osiguranju kažu da uopće nisu osjetili krizu jer su životna osiguranja u trećem tromjesečju ove godine, u odnosu na isto lanjsko razdoblje, porasla 23 posto. Kažu da to zahvaljuju i konzervativnoj politici ulaganja, što je tržište itekako prepoznalo. Zasad, tvrde, nema naznaka da će tržište stagnirati. U Merkuru ipak čekaju bolje dane jer su građani još uplašeni vijestima sa svih strana svijeta.