Nedostaci autokracije

Projekt koji već pripremamo je gradnja jedinstvenoga vodenog parka u Dugopolju pokraj Splita, koji će se prostirati na 12 hektara i čija je vrijednost investicije 30 milijuna eura.

Logičnosti u pogledu dobivanja koncesija za plaže na obali. Također ne smijemo zaboraviti da su neki hoteli u našem portfelju stari i 45 godina, građeni su u vrijeme socijalizma za potrebe radničkih sindikata, što pokazuje veličinu i izgled hotelskih soba, koje su u takvim objektima veličine 20 četvornih metara. To je premalo želimo li od hotela stvoriti objekt s pet zvjezdica, u kojem soba treba biti velika najmanje 30 četvornih metara. Budući da se ne može sobu od 25 metara pretvoriti u veću, takav bi objekt najbolje bilo srušiti i sagraditi iznova. No s obzirom na to da za takav građevinski zahvat ne možemo ishodovati potrebne dozvole, ne možemo mijenjati ništa što je vezano uz vanjski izgled objekata. U nekim mjestima na dozvole čekamo sada već šest godina zato što svaka županija trebati donijeti vlastiti prostorni plan ili zato što nisu potpuno jasni vlasnički odnosi na parcelama oko hotela. Ako ne postoji prostorno-planska dokumentacija, mi kao investitori ne možemo graditi nove sadržaje, a ako nisu riješeni svi vlasnički odnosi na parcelama oko hotela, banke odbijaju financiranje.

Hrvatske vlasti trebaju postaviti jasne i konkretne turističke ciljeve i želimo li ih svi zajedno postići sve mora biti jasno i navedeno što se u tom smjeru očekuje od vlasnika hotela, lokalnih vlasti te lokalnog stanovništva. Također treba definirati i koja su prava investitora koji donose novac u Hrvatsku.

Jedno od otvorenih pitanja je i pitanje koncesija na plaže. Sve počinje od trenutka kad investitor treba sagraditi hotel s četiri zvjezdice, što znači da treba uložiti i u uređenje obale i plaža u okolici hotela, opremiti ih potrebnom opremom i sadržajima i organizirati redovno održavanje. To sve iziskuje znatna financijska sredstva od investitora da bi zatim tu istu uređenu plažu slobodno koristili svi gosti iz privatnog smještaja i drugih hotela niže kategorije. Istodobno gost hotela s četiri ili s pet zvjezdica očekuje uslugu sukladnu kategoriji koju plaća, a mi kao investitor to moramo pružiti. No to je teško kad imate plažu koja je otvorena za javnost i gdje lokalno stanovništvo misli da je riječ o javnom dobru koje mogu slobodno koristiti.

Dakle, postoji cijeli niz otvorenih pitanja koje bi trebalo riješiti, ali vjerujemo da će se uskoro iznaci rješenje koje će zadovoljiti sve uključene stranke.

Podaci pokazuju da strani gost u Hrvatskoj na dan u prosjeku potroši 130 eura, dok s druge strane u konkurentskim turističkim zemljama – Španjolskoj, Italiji i Francuskoj – na dan ostavi od 184 do 315 eura. Povećanje potrošnje od samo 10 eura može se postići jedino ako se pruži visokokvalitetna usluga. To znači da bi državna blagajna godišnje uprihodila više od pola milijarde kuna, što bi značilo povećanje prihoda u turizmu od osam posto. Približno 65 posto turista u Hrvatskoj godišnji odmor provodi u razdoblju između lipnja i rujna. Dakle riječ je o tri mjeseca, kad je u Hrvatskoj tri puta više turista od ukupnog broja stanovništva. Dakle za vrijeme turističke sezone obala je prenapućena, prijevoz putnika i promet preopterećen, a slično je i s korištenjem energije, maloprodajom i općenito opskrbom. Da bi se postigao održiv razvoj turizma, hotelijeri i država moraju raditi na produljenju turističke sezone i na proširenju ponude hotela.

Kad bi se poboljšala kvaliteta usluge i hotelskih sadržaja, dovoljno bi bilo osam milijuna turista koji mogu donijeti istu razinu prihoda. Formula uspjeha hrvatskog održivog turizma trebala bi se temeljiti na tome da se dovede manje turista, a da prihod ostane isti.

Jedan od prvih i najvažnijih zaleta rekonstrukcija je hotela u našem portfelju budući da želimo ponuditi visoku razinu usluge. Sigurno ćemo i dalje ulagati u gradnju novih marina i u nautički turizam budući da Hrvatska koja ima najdužu obalu na Mediteranu ima 47 marina u odnosu na Francusku, gdje ih ima ukupno 250 marina. Projekt koji već pripremamo je gradnja jedinstvenoga vodenog parka u Dugopolju pokraj Splita, koji će se prostirati na 12 hektara i čija je vrijednost investicije 30 milijuna eura. U tijeku je ishodište lokacijske i građevinske dozvole, a očekujemo da prvi radovi počnu u prvoj polovini 2009. godine. Ako će sve ići prema našem planu, Splitsko-dalmatinska županija dobit će veliki voden park za 6.000 posjetitelja u prvoj polovini 2010. godine.

Očekujemo isti broj turista kao i godinu prije, ali u to treba uvjeriti i banke, koje su vrlo rigorozne u plasiranju kredita. Zbog toga bi hrvatska Vlada možda trebala više potpomagati vlasnike hotela i marina putem garancija jer bi na taj način banke imale više povjerenja u ulaganja u turizam, koji je Hrvatskoj jedna od strateških grana.