Poseban prilog

U Liderovim publikacijama redovito pratimo zastupljenost tvrtki u Zagrebu. U 505 najuspješnijih prvi je put udjel zagrebačkih tvrtki znatno manji u odnosu na 1000 najvećih i 500 najboljih. S 24 posto zastupljenih tvrtki (i 29 posto prihoda) Zagreb je i dalje uvjerljivo najzastupljeniji. No poslovna izvrsnost nije odlika samo malih poduzetnika u Zagrebu – pomna analiza tablica upućuje i na mnogo malih uspješnih tvrtki koje posluju u malim mjestima, čak i izvan općinskih sjedišta. Takvih je, primjerice, među 505 najuspješnijih malih proizvođača čak 63 (12,5 posto).

Zagreb ima 46% tvrtki koje ostvaruju 63% prihoda prema ukupnom prihodu. Prema stvaranju nove vrijednosti, Zagreb ima 51% tvrtki koje ostvaruju 67% prihoda. Prema indeksu poslovne izvrsnosti, Zagreb ima 24% tvrtki koje ostvaruju 29% prihoda.

351 milijun kuna, a od toga za konkurentnost i inovacije 89 milijuna, obrazovanje u poduzetništvu osam milijuna, poticanje regionalne konkurentnosti 118 milijuna kuna te poticanje razvoja obrta 12 milijuna kuna. Ovogodišnja sredstva tako su 35 posto veća od prošlogodišnjih, a u Ministarstvu gospodarstva tvrde da dodaju li se sredstva za te projekte u drugim ministarstvima proračunska su sredstva uvećana 50 posto u odnosu na 2007. Uz to Vlada je u svibnju prihvatila Operativni plan poticanja malog i srednjeg poduzetništva od 2008. do 2012. radi jačanja konkurentske sposobnosti, ravnomjernoga regionalnog razvoja, podizanja kvalitete poduzetničke infrastrukture, smanjenja administrativnih prepreka, jačanja poduzetničke klime u društvu te internetizacije i elektroničkog poslovanja, a u tijeku je i nekoliko projekata Europske unije za malo i srednje poduzetništvo.

No, Slavica Singer smatra da Program može biti dobra osnova za identificiranje godišnjih operativnih planova, ali da su glavni problemi izostanak jasnih ciljeva (specifičnih, mjerljivih, vremenski određenih, međusobno konzistentnih). Nema jasne umreženosti odgovornosti. Program bi trebalo preimenovati kako bi se vidjela razlika između poduzetništva i malih i srednjih poduzeća, a zatim utvrditi jasne ciljeve, odgovornost za provođenje ciljeva te utvrditi mehanizme svakogodišnjeg aktualiziranja tog programa, kroz produljivanje za godinu dana. Na taj će se način moći pratiti realizacija jer ovako to zapravo i nije moguće – smatra Singer.

U protekle tri godine u poticanje maloga i srednjeg poduzetništva uloženo je 579 milijuna kuna, od čega 287 milijuna kuna u gradnju poduzetničkih zona, 90 milijuna kuna subvencija za kreditiranje poduzetnika te 203 milijuna kuna bespovratnih potpora. U ministarstvu tvrde da poduzetnici imaju najviše problema s nalaženjem kreditnih sredstava, nedostatnim jamstvima te imovinsko-pravnim pitanjima, a česti su i problemi u vezi s novim zapošljavanjem zbog nedostatka odgovarajućih struka i kvalifikacija.

Singer pak kaže da mala poduzeća najviše muči niska razina inovacijskoga kapaciteta cijeloga društva, regulatorna okolina čiji dizajn nije određen potrebama malih poduzeća, nerazvijenost financijskog tržišta za podržavanje rastućih poduzeća i (ne)kultura plaćanja.

Čak 70 posto svih malih poduzeća ima proizvode koji nikomu nisu novi, a iako je Hrvatska malo tržište, još čak 35 posto takvih poduzeća nema izvoznu orijentaciju. To su samo neki od pokazatelja iz GEM-ova istraživanja, najvećega međunarodnog istraživanja poduzetničkih aktivnosti u koje je Hrvatska uključena od 2002. Slavica Singer, koja kao predsjednica CEPOR-a predstavlja GEM-ove rezultate za Hrvatsku, kaže da je od 2002. do 2006. zabilježen rast u poduzetničkoj aktivnosti, ali ona je uglavnom bila određena jačanjem početničkih poduzetničkih pothvata, manje jačanjem kapaciteta za rast malih poduzeća.

U svim tim godinama udjel rastućih poduzeća (inovativnih u uporabi nove tehnologije, razvoju proizvoda, izvozno orijentiranih, koja otvaraju nova radna mjesta) bio je mnogo ispod prosjeka svih GEM-ovih zemalja: u Hrvatskoj između dva do tri posto, u GEM-ovim zemljama otprilike sedam posto. Od 2002. do prošle godine povećava se broj malih poduzeća koja ulažu u novu tehnologiju (s devet posto na 25), ali taj se tehnološki pomak još ne vidi i u istaknutijoj tendenciji inoviranja proizvoda. No lani je zabilježen pad poduzetničke aktivnosti gotovo u cijelom svijetu, pa i u Hrvatskoj, što je, zapravo, i bio signal recesije: indeks TEA, koji pokazuje broj novopokrenutih poslovnih pothvata na 100 odraslih stanovnika, povećao se s 3,62 u 2002. na 8,58 u 2006., ali je u 2007. pao na 7,27.