Sijemo po mjeri

skih sektora za potrebe turizma te odnos potrošnje i ponude u turizmu. Jednako tako bit će vidljivo ne samo koliko u Hrvatsku na godinu ulazi deviza, već i koliko Hrvati troše na putovanja u Hrvatsku i inozemstvo – objašnjava jedan od autora Satelitskog računa iz Instituta za turizam Neven Ivandić. Za potrebe izrade Satelitskog računa sastavljeno je Povjerenstvo za međuinstičionalnu suradnju u kojem su predstavnici Ministarstva turizma, Ministarstva financija, Ministarstva prometa, Državnog zavoda za statistiku i Hrvatske narodne banke. To su ujedno institucije koje su do sada davale podatke iz kojih su se izvlačili financijski i fizički pokazatelji u turizmu, međutim, među njima nije bilo koordinacije i tek bi se sada trebali povezati svi vlasnici podataka. Na projektu sudjeluju i strani konzultanti poput Petera Leimera, koji je radio Satelitski račun turizma Austrije.

• Tijekom izrade eksperimentalne verzije zaključili smo da neke stvari moramo dodati i metodologiju prilagoditi specifičnostima hrvatskog tržišta. Posebnu pozornost obratili smo na sivu ekonomiju i nautički turizam, koji je u Hrvatskoj vrlo važan generator prihoda te predložili da se učinci nautičkog turizma, posebice aktivnosti nautičkih luka i cartera, izdvoje kao posebna turistička industrija – dodaje Ivandić.

Satelitski račun za sada može prikazati samo direktna učinke turizma, dok bi za opću sliku utjecaja na ekonomiju trebalo izračunati i indirektna, ali za to je potrebno izraditi input i output tablice, koje bi pokazale što ta potrošnja indirektno znači za ukupno gospodarstvo, na čemu trenutačno radi Državni zavod za statistiku.

U Hrvatskoj još uvijek ne postoje podaci o potrošnji posjetitelja u domaćim kružnim putovanjima i u riječnom prometu, koji sve više raste na Dunavu. Ti podaci još uvijek nisu zahvaćeni prilikom zbrajanja noćenja turista.

Prilikom obrade podataka o potrošnji i proizvodnji Institut za turizam došao je do nesrazmjernih podataka, potrošnja je bila veća od ponude, pri čemu je razlika bila u sivoj ekonomiji. Procjenjuje se da je udio sive ekonomije u ukupnoj turističkoj potrošnji 15-tak posto, odnosno od ukupno sedam, jednu milijardu eura. Prilikom izračuna satelitskog računa, Institut će od sada i to uvrštavati kao jednu od stavki.

U turističku potrošnju uvrstit će se i podaci nacionalnih i privatnih prijevoznika, od Jadrolinije, Croatia Airlinesa, HŽ-a, autobusa, kao i podaci putničkih agencija koji do sada nisu uzmali u obzir prilikom izračuna potrošnje (agencije ostvaruju oko 40 posto ukupnog broja inozemnih noćenja kroz organizirane dolaskе).

Satelitski račun korigira i podatke o broju dolaza turista u Hrvatsku koje je do sada dostavljalo Ministarstvo unutarnjih poslova zbrajanjem prelazaka preko granica, čime se nisu dobivali precizni podaci o broju putnika. Često se znalo događati da svake godine dva do tri milijuna turista ‘nestane’ u Hrvatskoj, odnosno izlazna brojka je manja od ulazne i vrlo često je broj prelazaka precijenjen. Dolaskе je računao i DZS, ali samo po registriranom putniku u smještaju, pri čemu se u obzir nisu uzimali turisti koji nekoliko puta promijene smještaj, a njih je otprilike 15 posto, kao ni neregistrirana noćenja u komercijalnim smještajnim kapacitetima, prije svega u privatnom smještaju. Kod zbrajanja noćenja također nisu u obzir uzmali svi parametri. Prošle godine je, primjerice, u Hrvatskoj zabilježeno 56 milijuna noćenja, koliko je plaćeno u hotelima, privatnom smještaju i kampovima. U tu brojku nisu uvrštene noćenja na kružnim putovanjima domaćih brodara kao i noćenja nautičara koji se evidentiraju u nautičkim lukama, ali ne i u drugim mjestima na moru gdje se znaju usidriti.

U svakom slučaju, Satelitski račun je toliko jak gospodarski alat da se samo na temelju njegovog izračuna može sastaviti vrlo kvalitetna strategija turizma, mogu se sastavljati i regionalni satelitski računi, a uz input/output tablice točno se mogu izračunati međusektorski tokovi među pojedinim regijama, a ne samo ukupna potrošnja.

Satelitski račun jedan je od glavnih alata za vođenje turističke politike, sagledavanje realnih posljedica sive ekonomije i prepoznavanja pojava koje se ne vide u statističkim brojkama. Trenutačno se radi na izračunu 2007. godine, za čije je potrebe rađeno oko 20 različitih istraživanja, s nekim dodacima i preinakama, a hrvatski turizam će se službeno sagledavati kroz Satelitski račun tek 2010. godine. Prepolovljenog udjela u BDP-u ne treba se plašiti jer on i kao takav nadmašuje druge europske zemlje. Hrvatsko gospodarstvo i dalje će biti vrlo ovisno o turizmu.