Home / Biznis i politika / Specijal

Specijal

Održivi turizam treba, kaže, inzistirati na održivom razvoju turizma. Temeljen na prirodnim resursima i povijesno-kulturnom nasljeđu, takav je turizam osnova buduće nacionalne turističke strategije koja će odrediti budući razvoj turizma u Hrvatskoj. Napominjući da je izrada turističke strategije u tijeku, ministar je istaknuo da je održivost turizma među ostalim moguća uz pomno izrađene prostorne planove koji dopuštaju samo kvalitetnu i u okoliš uklopljenu buduću gradnju i investicije.

  • U strategiji ćemo stavit na glasak na održivi razvoj, što smo već i primijenili u praksi uvođenjem konkretnih mjera u prostornim planovima kao što je mjera da se 1.000 metara od obale zabrani gradnja. Jedna od mjera održivog razvoja je i premještanje prljavih industrija iz turistički atraktivnih područja te razvoj kulturnog i seoskog turizma koji se temelji na povezivanju kulturnih znamenitosti i prirodnih potencijala – istaknuo je ministar Bajs.

O zaštiti resursa, poručio je ministar turizma, trebaju se brinuti sve institucije, a ne samo turističke, jer će i to među ostalim dovesti do usmjeravanja hrvatskog turizma s masovnog na kvalitetni, koji pruža dobar odnos vrijednosti za novac.

Podsjeto je i da turizam od 2000. bilježi stalan trend rasta, da je Hrvatska i u okvirima svjetskog turizma rijetka zemlja koja do 2008. nije imala pad ni u jednoj godini.

Osvrćući se na trenutačna gospodarska kretanja na globalnoj razini, ministar Bajs je naglasio da će iduća godina sigurno biti teška i ovisna o svjetskim ekonomskim kretanjima, ali i da su već spremni planovi i mjere za veću aktivnost u promociji na stranim tržištima.

  • Cilj nam je da u izvješću WTO-a opet budemo navedeni kao zemlja koja bilježi konstantni rast prihoda u turizmu – najavio je Bajs.

Ministar se u svojem obraćanju osvrnuo i na nedovršen proces privatizacije turističkih poduzeća gdje su mnoga velika poduzeća još uvijek u potpunom ili djelomičnom vlasništvu države te najavio nastavak privatizacije 18 hotelskih lanaca kojima je država u većinskom vlasništvu. Istaknuo je da je Vlada suglasna u nužnosti privatizacije, ali i da je kao osnovni kriterij postavljeno da strateški partneri moraju kao osnovnu djelatnost imati turističku djelatnost.

Da ipak u hrvatskom turizmu ima još jako mnogo toga za napraviti poručio je Támas Vitézy, predsjednik i većinski vlasnik mađarske grupe Adriatiq Islands, jednog od najvećih investitora u hrvatski turizam, koji je među ostalim vlasnik nekoliko hotela, kampova te marina na u srednjoj Dalmaciji. Vitézy je u svom izlaganju naglasio da je održivi turizam za koji se zalaže i njegova kompanija zapravo odgovoran turizam te poručio da zajedničkim snagama izmaju hotelijera i države treba razvijati turizam u Hrvatskoj naglašavajući da je još uvijek riječ o masovnom, a ne kvalitetnom turizmu, koji se još uvijek suočava s brojnim izazovima koji uključuju nedostatak kvalitetnih hotela, ograničenu turističku ponudu prema principu ‘sunce, more i pjesak’, što više nije dovoljno za ispunjenje sve profinjene- njih zahtjeva turista u globalnom okruženju 21. stoljeća.

  • Održivi razvoj turizma u Hrvatskoj podrazumijeva usmjeravanje prema višoj kategoriji gostiju kako bi se s jedne strane povećala prosječna potrošnja turista, koja je u odnosu na druge europske zemlje niska, a s druge smanjilo opterećenje velike navale turista tijekom ljetnih mjeseci.

Za takav pristup, dodao je, potrebna su inozemna ulaganja i financiranje banaka, koji su zbog trenutnih uvjeta na globalnom financijskom tržištu otežani. Naime, napomenuo je da je najviše opterećenja koja se javljaju u turizmu vezano uz veliku koncentraciju turista u ljetnim mjesecima, budući da velika većina gostiju dolazi u srpnju i kolovozu i boravi u ograničenom broju mjesta na obali. Jedan od izazova s kojima se susreću hotelijeri, naglasio je Vitézy, odnosi se na radnu snagu.

Naime, Vitézy je istaknuo da hotelijerima teškoću u poslovanju predstavlja nedostatak strukovno obrazovanih radnika te dodao da su u pogledu poslovanja hotela u Hrvatskoj hotelijeri suočeni s velikim izdacima za visoke plaće i doprinose zaposlenicima tijekom cijele godine, dok se prihodi, kaže, ostvaruju samo tijekom tri mjeseca ljeti. U svom se izlaganju osvrnuo i na globalna gospodarska kretanja.

  • Mnogi gospodarski sektori mogli bi doživjeti stagnaciju i neke teškoće, ali u pogledu hrvatskog turizma mi u Adriatiq Islands Groupu vrlo smo optimistični. Ne očekujemo jači pad posjeta gostiju za iduću sezonu, a našu dobru vjeru u ono što nas očekuje iduće godine potkrepljuju i naše analize – poručio je Támas Vitézy, predsjednik mađarske turističke kompanije Adriatiq Islands Group.

László Pinter iz kanadskoga Međunarodnog instituta za održivi razvoj osvrnuo se na pitanje održivog turizma te je rekao da je riječ o industriji koja je ranjiva, zbog čega država u suradnji s turističkim sektorom treba strategijski pristupiti razvoju. Prema podacima koje je iznio, od 1950. godine kad je počelo mjerenje turističkih trendova u svijetu, bilježi se strelovit porast turističkih putovanja.

  • Broj turista u pedesetim i šezdesetim godinama prošloga stoljeća rastao je polagano, da bi potkraj stoljeća počeo rasti naglo, a nagli se rast nastavljao i danas. Paradoks je što pojavom masovnog turizma i s velikim brojem gostiju dolaze i veći problemi zaštite okoliša i općenito opterećenja infrastrukture. Pitanje je kako uspostaviti tu ravnotežu pogotovu u slučaju Hrvatske, gdje infrastruktura mora biti spremna prihvatiti sve turiste na vrhuncu sezone, a to je skupo jer vrhunac kratko traje, a kasnije ti kapaciteti nisu popunjeni – objasnio je Pinter.

Neke su države prevelik broj turista u određenom dijelu godine pokušale riješiti ograničenjem broja turista koji svakoga dana mogu prijeći državnu granicu, a među njima je i himalajsko kraljevstvo Butan.

Rješenje ekoloških, gospodarskih i socijalnih aspekata održivog turizma leži u mjerama koje će državna vlast u suradnji s turističkim sektorom donijeti danas.

  • Ako se u budućnosti ne krene stazom održivog turizma, nastat će mnogi problemi, zbog klimatskih promjena bit će teže privući turiste i zaraditi novac, problem bi mogli predstavljati i nedostatak pitke vode te uništavanje okoliša. Većina ljudi ide na godišnje odmore u isto vrijeme, pa se stvaraju velike gužve i poguban utjecaj na okoliš. Rješenje se nalazi u kontroliranoj gradnji, očuvanju kulturnog naslijeđa i u očuvanju posebnosti koje određenu destinaciju razlikuju od ostalih. Bitno je da lokalna zajednica prepozna dobitke održivog razvoja, očuvanja kulturnih posebnosti i da preuzme aktivnu ulogu u planiranju razvoja – istaknuo je Pinter.

Dobar dio društava odnosno zemalja u svijetu uopće se ne bavi problemom održivog razvoja, ni u kakvom smislu. Neke države čak ignoriraju činjenicu da se događa globalno zatopljenje. Ipak, postoje države koje pokušavaju svoje društvo usmjeriti na put održivog razvoja, a među njima prednjači Norveška. U toj se zemlji i državni vrh snažno zalaže za održivi razvoj.

  • Osim dugova u novcu koji će vraćati naša djeca i unuci, ista će se stvar dogoditi s našim dugom prema okolišu, odnosno morat će se platiti za onečišćenje koje danas stvaramo. Posljedice će osjećati naša djeca i unuci – objasnio je Pinter.

Klimatske promjene utječu na sve ljudske djelatnosti, a posebno snažno i na turizam. Jedan od primjera je zimski turizam u Austriji, Italiji i Sloveniji, koji je suočen s pojavom sve blažih zima, zbog čega se skraćuju sezone skijanja, a to izravno utječe i na prihode od turizma.

Erin Inglish, savjetnica za održivi razvoj za područje Jugoistočne Europe u tvrtki Colliers International, naglasila je da održivost u turizmu moraju zajednički poticati država, lokalna vlast i privatni investitori ulaganjem u turizam kroz zaštitu biološke raznolikosti područja obale i otoka. Upozorila je da su u svijetu, a jednako tako i u Hrvatskoj, najzbiljniji utjecaji turizma na biološku raznolikost posljedica gradnje turističkih objekata i sekundarnih rezidencija na lokacijama s bogatom biološkom raznolikošću te velika potrošnja vode, energije i hrane gostiju i s time povezana proizvodnja otpada koji onečišćuje okoliš. Neprimjereno ponašanje turista također, istaknula je Erin, izravno oštećuje staništa, stvara otpad i u nekim slučajevima izaziva velike šumske požare.

  • Da bi se spriječile takve situacije, u državama moraju postojati jasni projekti održivog razvoja u turizmu koji identificiraju ključne prirodne atrakcije u destinaciji, prate i analiziraju turistički razvoj. Drugim riječima, investitori, državna i lokalna uprava moraju zajednički raditi na dizajniranju turističkih proizvoda i usluga koje se temelje na očuvanju prirode – poručila je Inglish.