Vijesti

Osnovna karakteristika gospodarstva Hrvatske u razdoblju 2003. – 2007. dinamičan je rast gospodarske aktivnosti. Ostvaren je rast BDP-a od prosječno 4,7%, jak porast investicija kako državnog (cestogradnja) tako i privatnog sektora. Ostvarena je stabilnost cijena (prosječna stopa inflacije mjerena rastom potrošačkih cijena bila je 2,9%) i stabilnost tečaja. Osnovan je velik broj novih poduzetnika, trgovačkih društava te je povećana zaposlenost. Povećane investicije i rast osobne potrošnje omogućene su jakom kreditnom aktivnošću, što je utjecalo na poboljšanu likvidnost, ali i povećanje inozemnog duga (zaduživanjem poslovnih subjekata i manjim dijelom države). U cijelom razdoblju prisutan je deficit platne bilance i povećanje ukupnog vanjskog duga na visokih 87,8% BDP-a s jedne strane, a isto tako i povećanje unutarnjeg duga zbog kontinuiranog budžetskog deficita. Prosječan godišnji rast vanjskog duga bio je 13,5% i narastao je od 19,8 milijardi eura u 2003. godini na 32,9 milijardi u 2007. godini. Udjel vanjskog duga u BDP-u bio je 2003. godine 75,5%, a 2007. godine 87,8%.

U tim makroekonomskim uvjetima stvorene su pretpostavke za povećanje broja poduzetnika, zapošljavanja i povećanja ukupne dobiti profitnog dijela gospodarstva, što pokazuju i podaci iz Registra godišnjih financijskih izvještaja.

U 2007. godini 83.532 poduzetnika zapošljavala su 896.013 radnika, koji su ostvarili 656 milijardi ukupnih prihoda, 36,7 milijardi kuna dobiti nakon oporezivanja i 11,9 milijardi kuna gubitaka nakon oporezivanja te 24,8 milijardi kuna neto dobiti i 126 milijardi kuna novostvorene vrijednosti.

U 2007. godini povećan je u odnosu na 2003. godinu broj poduzetnika 22,7%, odnosno za 15.448, povećan je broj zapošlenih za 99.117 novozaposlenih ili 12,4%, povećan je ukupan prihod za 203,6 milijardi kuna ili realno 29,6%, povećani su ukupni rashodi za 182,7 milijardi kuna ili realno 26,4%, dobit nakon oporezivanja povećana je za 16,7 milijardi kuna ili 63,9% realno, smanjeni su gubici nakon oporezivanja za 432 milijuna kuna ili 13,8% realno, što je povećalo konsolidirani financijski rezultat za 17,1 milijardi kuna ili 189% realno, a povećana je i novostvorena vrijednost za 43,3 milijarde kuna ili 52,3% nominalno.

Sve boljim financijskim rezultatima u proteklom pet godina sve više pridonosi sektor malog poduzetništva (mali i srednje veliki poduzetnici), a smanjuje se udjel velikih poduzetnika. Naime, osniva se sve više novih malih poduzetnika, koji iz godine u godinu postaju sve bolje. U 2007. godini sektor malog poduzetništva (mali i srednji poduzetnici) ima 83.057 poduzetnika (u 2006. g. 78.068 poduzetnika), zapošljava 575.048 radnika (u 2006. g. 560.620 radnika), koji su ostvarili 339,1 milijardu kuna ukupnih prihoda (u 2006. g. 313 milijardi kuna), 19,4 milijarde kuna dobiti nakon oporezivanja (u 2006. g. 16,8 milijardi kuna) i 8,1 milijardi kuna gubitaka nakon oporezivanja (u 2006. g. 8,2 milijarde kuna) te 11,3 milijardi kuna neto dobiti (u 2006. g. 8,6 milijardi kuna).

U 2007. godini povećan je u odnosu na 2003. godinu broj poduzetnika iz sektora malog poduzetništva 23,6% odnosno za 15.862 poduzetnika, povećan je broj zaposlenih za 153.233 novozaposlenih ili 36,3%, povećan je ukupan prihod za 147,5 milijardi kuna ili realno 58,2%, povećani su ukupni rashodi za 133,4 milijardi kuna ili 52% realno, povećana je dobit nakon oporezivanja za 11,9 milijardi kuna ili 129,7%, smanjeni su gubici nakon oporezivanja za 4,4 milijarde kuna, što je povećalo konsolidirani financijski rezultat za 11,5 milijardi kuna, a povećana je i novostvorena vrijednost za 24 milijarde kuna ili 50,7%.

Sektor malog i srednjeg poduzetništva imao je veoma velik udio u ukupnim financijskim rezultatima poduzetnika obveznika poreza na dobit Hrvatske u posljednjih pet godina i njegova uloga je sve veća. U 2007. godini u sektoru malog poduzetništva radilo je 64,2% zaposlenih prema 53% zaposlenih u 2003. godini, koji su ostvarili 56,5% novostvorene vrijednosti prema 57% u 2003. godini.

Najveći doprinos ostvarenju novostvorene vrijednosti malo i srednje poduzetništva u 2007. godini ima u građevinarstvu, zatim u djelatnosti poslovanja nekretninama i poslovne usluge, u trgovini i u preradivačkoj industriji. Mali i srednji poduzetnici iz građevinarstva u 2007. godini ostvarili su 85,9% novostvorene vrijednosti koju je ostvarilo 75,9% zaposlenih u toj djelatnosti, u djelatnosti nekretnina i poslovnih usluga u 2007. godini ostvarili su 75% novostvorene vrijednosti koje je ostvarilo 79,3% zaposlenih u toj djelatnosti, u trgovini 70,1% novostvorene vrijednosti ostvarilo je 71,2% zaposlenih u toj djelatnosti, a u preradivačkoj industriji 26,8% novostvorene vrijednosti ostvarilo je 59,4% zaposlenih u toj djelatnosti.

U proteklih nekoliko godina djelatnost poslovanja nekretninama ima sve veći udjel u ukupnim financijskim rezultatima poslovanja poduzetnika. Prošle je godine poslovanje nekretninama u sklopu područja djelatnosti koje pokriva poslovanje nekretninama i poslovne usluge došlo do udjela od 27% u broju poduzetnika i 26% u ukupnim prihodima.

Na kraju 2007. godine sektor malog poduzetništva raspolagao je ukupnom imovinom od 439,9 milijardi kuna (na kraju 2006. g. 381,5 milijardi kuna), što je 45,7% ukupne imovine svih poduzetnika Hrvatske. U odnosu na kraj 2003. godine to je povećanje od 92,6% ili za 211,5 milijardi kuna.

Struktura imovine sektora malog poduzetništva povoljna je od prosjeka ukupnoga gospodarstva i posebno velikih poduzetnika jer je omjer dugotrajne imovine i kratkotrajne imovine povoljniji. Potkraj 2007. godine sektor malog poduzetništva raspolagao je s 222 milijarde kuna dugotrajne imovine, što je 50,5% ukupne imovine sektora, zatim sa 196 milijardi kuna kratkotrajne imovine ili 44,6%, 3,0 milijarde kuna vremenskih razgraničenja ili 0,7% te 18,8 milijardi kuna gubitka iznad visine kapitala ili 4,4% ukupne imovine sektora malog poduzetništva.

Analiza izvora sredstava svih poduzetnika Hrvatske pokazuje nepovoljnu strukturu kapitala jer prevladavaju tuda sredstva (dugoročne i kratkoročne obveze iznosile su u 2007. godini 531,5 milijardi kuna, a u 2006. godini 449 milijardi kuna) u odnosu na vlastita sredstva (kapital i rezerve, koji su u 2007. godini 421,8 milijardi kuna, a u 2006. godini iznosili su 395 milijardi kuna). Isto je slučaj i sa sektorom malog poduzetništva, u kome također prevladavaju tuda sredstva (dugoročne i kratkoročne obveze iznosile su u 2007. godini 531,5 milijardi kuna, a u 2006. godini iznosile su 449 milijardi kuna).