Upravo zbog toga što je današnji skup drugačije intoniran, pozvali smo guvernera Hrvatske narodne banke Željka Rohatinskog i predstavnika Ministarstva financija državnog tajnika Zdravka Marića koji će govoriti o mjerama za sprječavanje negativnog utjecaja krize na poslovanje izvoznika – nastavio je Bago i dodao da se čini kao da je iz boce izašao zao duh koji stvara uistinu nepovoljnu situaciju za hrvatsko gospodarstvo koja za izvoznike ima teške posljedice.
Naglasio je i da se zbog krize propituju osnovni postulati tržišne ekonomije. Primjerice, poduzetnike se učilo da je državni intervencionizam neprihvatljiv, a danas upravo država svojim intervencijama spašava bankarski sektor. S druge strane, postavlja se pitanje i zašto se silni novac ulijeva u saniranje banaka, a ne u džepove milijuna potrošača koji više ne mogu otplaćivati kredite.
Iz svega se nameće zaključak da se moramo okrenuti realnoj ekonomiji. Broj narudžbi iz inozemstva pada, izvoznici imaju potrebu da se mijenjaju u plasmanom svojih proizvoda, a zabrinjava nas i hoće li se mijenjati politika HBOR-a, odnosno kakvu će ulogu ta institucija imati u svladavanju krize – nabrojao je Darinko Bago, čije je izlaganje nastavio Ante Babić, potpredsjednik HIZ-a koji je iznio svjetske prognoze rasta. Prema Babićevim riječima, svjetsko će gospodarstvo u sljedećoj godini rasti prema prosječnoj stopi od tri posto, zemlje u razvoju između pet i šest posto, a razvijene prema nultoj stopi.
Postavlja se pitanje hoće li nam uistinu nebo pasti na glavu. Neki stručnjaci ovu krizu uspoređuju s onom s kraja dvadesetih godina…
