Dnevnik malog ulagača

Prvi i drugi kvartal iduće godine vjerojatno će donijeti manje zarađe realnog sektora, a financijski neće biti dovoljno zdrav da pomogne. I sad ti, dok je ‘sve’ jeftino, budi pametan…

Sitnožičarski sam, za 372 kune, prodao 30 dionica Kandita nedavno kupljenih po 330. Zaradio sam taman za BlackBerry po sniženoj cijeni, zajamčenoj klijentima koji produljuju pretrplatu, i rundu pića.

Kako stvari stojte, dobri su izgledi da će tržišta otpisivanje 1.000 milijardi dolara u cijene dionica uračunati dvaput. Vjerojatno su već u računala u cijenu prvih dana nakon objave prognoze, a analogno dosadašnjem ponašanju mogla bi to cijele 2009. odraditi na svako pojedinačno objavljivanje otpisivanja. U svakom slučaju, ima tko će tržištima pomoći u tome.

Dalje, na mikrorazini moji su prijatelji zaradom na burzi kupili džip, dobro se proveli na Kubi, ponovili su se izvrsnim fotoaparatom i objektivima koji propuštaju čudo svjetla, a rade oštre fotografije… Nekoliko poduzeća dobro će se načekati prije nego što oni opet budu trošili kao prije. Na makrorazini šokantno je samo brutalno rezanje kamatne stope Bank of England, ali i njezino i rezanje Europske središnje banke, i sva druga re- zanja, posve su očekivana – koliko i objavljena nova otpuštanja u bankama, koje bi na kraju mogle doslovce desetkovati svoje zaposlenike. Može se očekivati prelijevanje krize iz financijskog u realni sektor. To jest, prvi i drugi kvartal iduće godine vjerojatno će donijeti manje zarađe realnog sektora, a financijski neće biti dovoljno zdrav da pomogne. I sad ti budi pametan…

U tim je okolnostima moguće da ćemo cijele 2009. godine moći povoljno kupovati dionice po cijelom svijetu. Naravno da ništa nije sigurno, ali moguće je. Da bih pokušao doznati više o ‘vjerojatnosti mogućeg’, malo sam usporedivao broj dioničara na kraju 2007. i danas. I nemalo se iznenadio otkriviš na mojedionice. Komada većina kompanija danas ima više suvlasnika nego na početku krize. Cijelo vrijeme mislim, ili možda mislimo, da mali bježe glavom bez obzira, a ispada da kupuju ko ludi. A valjda je istina da je, što je društvo siromašnije, to više igrača na sreću. Dok ne nadem vremena za pomnije proučavanje porasta broja dioničara i uopće točnosti tih podataka, da ispišem natuknice o dionicama koje su mi se iz ovog ili onog razloga, dok sam brojio dioničare, učinile zanimljivima.

U posljednje je vrijeme prvi kriterij opet ‘book’. Prva mi je za oko zapela dionica Agromedimurja, P/B 0,38. Samo 357 dioničara, a 275 zaposlenih, pa vjerujem da mnogi zaposlenici posjeduju svoju kompaniju, znaju što imaju u rukama i valda nisu spremni prodati za sitniš.

Chromos boje i lakovi na dan moje pretrage tržili su se na P/B 0,29, P/E 5,23 i P/S 0,19. Samo 371 dioničar, 260 zaposlenih, dividenda finih devet posto posljednje protrgane cijene. ‘Free float’ loš, samo 6,4 posto, ali nije to strašno ako ti se posreći da kupiš povoljno, ubereš dividendu ili dvije, a teško da će vlasnici zadržati kompaniju u međunarodnoj konkurenciji koja joj se uskoro sprema…

Dakovština, P/B 0,19.

Dosta se priča o održivosti dividende Ericssona Nikole Tesle, ali ako se na dividendni prinos od gotovo 21 posto može računati i u budućnosti, bila bi to divna kupnja. To prije što je P/E 8,47.

Rabac, hotelijerstvo i turizam, P/B 0,23. Mljac, njam!

Hm, Hrvatski duhani… Izgledaju mi kao kupnja parcele, P/B 0,30, P/S 0,39 i P/E 3,78. Ništavan ‘free float’ od 4,5 posto, ali dobro, nije isključeno da se i na toj dioniči može zaraditi.

Jadrankamen, P/B 0,31, P/S 0,34. Obeshrabruje P/E na 27,55, ni ROA ni ROE nisu mi po volji, ali lijepo je vidjeti da kompaniju drže samo 382 dioničara.

Onda Jadroplov, P/B 0,2, P/E 5,17 i P/S 0,74. Lošinska plovila holding, samo 405 dioničara, ‘free float’ zadovoljavajuća 22 posto, P/B 0,31, P/E 1,85 i P/S 0,28.

Kod slova ‘L’ prestao sam prebrojavati dioničare nekad i sad i škicati osnovne pokazatelje. Prilično sam dekintiran, pa zato ne grebem ispod površine. No… Znače li dani malog prometa, pogotovo manji volumeni pri padu od onih pri rastu, da je ovo dno, ili je dno tu negdje? Ili će, ne bude li uskoro znatnije kupnje, dionič nastaviti padati? Ili će vlasnici keša opet malo pomoći neodlučnim da prodaju jeftinije?

S jedne strane osjećam kao dijete u slavonskim svatovima. Stotinu vrsta kolača, a možeš pojesti samo pet-šest. S druge, teško da će mi duša biti mirna prije nego što ključne banke počnu dizati kamatne stope, a štedište iz naših banaka novac s depozita premjesti u investicije. Dok je toliko novca na štednji, bojim se da tu za mene nema kruha. Samo jeftinih kolača koji bi, možda, i to prilično dugo, mogli biti i jeftiniji.