Porezi

Loš savjet revizora skupo bi mogao stajati Josipa Klemenića, vlasnika tekstilne tvrtke Entity iz Kamanja. K tome, slučaj tvrtke Entity, nastale preoblikovanjem obrta vlasnika Ane i Josipa Klemenića koji zapošljava 80 radnica, i milijunskih potraživanja Porezne uprave na toj osnovi postavlja pitanje je li u praksi doista moguće pretvaranje obrta u trgovačko društvo bez nepredvidljivih okolnosti. Naime, prema Zakonu o porezu na dobit, obrtnik s godišnjim prihodom većim od dva milijuna kuna i više od 15 zaposlenih po sili zakona mora iz statusa obveznika poreza na dohodak prijeći među obveznike poreza na dobit.

Iako obrtnicima u takvom slučaju najteže pada prijelaz plaćanja PDV-a s realizirane na fakturiranu realizaciju, to je u slučaju Entityja zasjenila Porezna uprava koja je ustanovila da je obrt Ane Klemenić dužan platiti PDV za 2005. godinu na osnovicu od 9,961.611,50 kuna te porez na dohodak na osnovicu od 15,226.649,71 kuna! Uz to, drugim je zapisnikom poduzeću Entity d.o.o. utvrđena i razlika PDV-a za siječanj 2006. godine u iznosu od 355.309,96 kuna.

Klemenići su potkraj 2005. godine krenuli u pretvorbu po sili zakona, ali su, prema riječima Josipa Klemenića, slušali pogrešne savjete revizora iz Zagreba koji im je jamčio da će način na koji su oni imovinu obrta prenijeli u poduzeće Entity po znatno uvećanim vrijednostima od knjigovodstvenih biti sasvim u skladu s poreznim propisima. Prema analizi tog slučaja koju je napravio ovlašteni revizor Rudolf Vrbanek iz Karlovca, čini se da je istina negdje između. U odbijanju žalbe Klemenićevih, Samostalna služba za drugostupanjski postupak Ministarstva financija objašnjava da ‘prijenos gospodarske cjeline, odnosno unos djelatnosti obrta u trgovačko društvo, koje obuhvaća imovinu, kapital i obveze i to prema knjigovodstvenoj vrijednosti, u pravilu znači nastavak djelatnosti u drugom pravnom obliku i kontinuitet u oporezivanju, te takav prijenos ne bi bio oporeziv. Međutim, ako se u društvu ulaže ukupna imovina obrta, ali ne prema knjigovodstvenoj vrijednosti iz poslovnih knjiga vođenih za obrt, tada ne postoji kontinuitet u oporezivanju.

S obzirom na to da je Porezna uprava utvrdila da iz obrta u Entity prenesena imovina po daleko višoj procijenjenoj vrijednosti od knjigovodstvene, time bi se uz efekt velikog povećanja temeljnoga kapitala u idućim razdobljima znatno umanjila porezna osnovica u Entityju. Zato je Porezna odlučila primijeniti postupak oporezivanja kao da je riječ o konačnoj likvidaciji obrta u kojoj vlasnici izuzimaju imovinu obrta za osobne potrebe. Po tome je onda ista ta imovina, ali neoporezovana i znatno precijenjena, uložena u Entity kao temeljni kapital. Za razliku od Porezne uprave, koja sad želi naplatiti porez na svu takvu imovinu obrta, što iznosi bez kamata oko 10 milijuna kuna, revizor Vrbanek, koji je od početka upozoravao Klemenića na moguće teške posljedice prenapuhavanja imovine kod prijenosa u poduzeće, smatra da je i Porezna uprava zauzela prerigorozan stav.

Nedvojbeno je da je s tom imovinom stvarno nastavljena ista djelatnost, pa mislim da nije trebalo tako rigoroznim oporezivanjem ići na svu tu imovinu. Jer, realno je da je velik dio tih zaliha u međuvremenu stvarno i utrošen i realiziran kroz poslovanje Entityja. Entity je kao pravni sljednik obrta trebao potkraj prve godine poslovanja povećati osnovicu poreza na dobit za razliku između početne vrijednosti prenesene imovine i obveza, čime bi se izbjeglo oporezivanje ‘skrivenih pričuva’ – rekao je Vrbanek.

Da to izbjegne, Vrbanek je Klemeniću predlagao višak vrijednosti dugotrajne imovine prebaciti u revalorizacijske rezerve umjesto u temeljni kapital, a višak procijenjene vrijednosti kratkotrajne imovine u ukupni prihod.

Nažalost, moje sugestije nisu prihvaćene, a protokom vremena propala je i realna mogućnost da se rekonstrukcijom bilance smanji precijenjeni temeljni kapital Entityja, a time i ogromne, ali i djelomice precijenjene obveze – dodao je Vrbanek.

Pod prijetnjom ovrhe, kojom je Porezna uprava stavila hipoteku nad Klemenićevu nekretninu, Klemenići su poručili da će morati otpustiti svih 80 radnica u Kamanju, ali da će lohn program za Benetton i onaj za vlastiti brend Entity nastaviti s kooperantima iz drugih krajeva. S obzirom na to da je Klemenić tužbom na Upravnom sudu odlučio do kraja braniti svoj model pretvorbe, u Poreznoj upravi kažu da će s daljnjim radnjama čekati do odluke suda.