Studenti ustali protiv školarina

Nitko ne zna broj niti. Ni Ministerstvo ni sveučilišta, a ni Zavod za zapošljavanje, ne znaju koliko je studenata u Hrvatskoj odlučilo potražiti posao nakon novoga trogodišnjeg studija, a Zavod im još ne može stečenu kvalifikaciju upisati u radnu knjižicu.

Prva generacija studenata koja je završila trogodišnji studij prema bolonjskom programu stekla je zvanje prvostupnika. Većina njih, prema podacima fakulteta, odlučila se za nastavak studiranja, ali za one koji su se odlučili poslije studija pronaći posao, država se nije potpuno pripremila. Naime, Hrvatski zavod za zapošljavanje nema službenu statistiku o broju novih prvostupnika. Isto tako ni sveučilišta ni Ministerstvo nemaju konkretnu brojku o tome koliko ih je u Hrvatskoj.

Podsetimo, Hrvatska je pristupila bolonjskom procesu još 2001. potpisivanjem Bolonjske deklaracije u Pragu, a zakonske pretpostavke za reformu visokog obrazovanja osigurane su još 2004. Međutim, sveučilišta i druga državna tijela nisu uspjela pronaći adekvatan model koji bi novi prvostupnike pripremio za tržište rada. Primjerice, na Hrvatskom zavodu za zapošljavanje, prema riječima Marije Halić, voditeljice Odsjeka posredovanja i pripreme za zapošljavanje, nemaju podatak o tome koliko se prvostupnika prijavilo na Zavod niti imaju povratnu informaciju od potencijalnih poslodavaca koliko je prvostupnika u određenom sektoru potrebno.

• U svojoj službenoj statistici nemamo pojam ‘prvostupnik’. Prema nacionalnoj standardnoj klasifikaciji vodimo svakog pojedinca koji se prijava na Zavod. Znači, zabilježimo da je osoba prvostupnik, odnosno da je stekla određeno znanje, ali još nemamo definiranu statistiku. Tu osobu i dalje imamo evidentiranu kao da je završila fakultet po starom sustavu. Trenutačno je u tijeku izrada programa koji će prati zakon o akademskim i stručnim nazivima donesenim u listopadu 2007. godine. Taj zakon primjenjujemo, ali službenu statistiku vodimo prema sadašnjem pravilniku s obzirom na razinu obrazovanja. Nitko od naših korisnika neće biti zakinut, a kad sustav profunkcionira, vodit ćemo evidenciju u skladu sa zakonom – rekla je Halić.

Ministerstvo znanosti, obrazovanja i športa, kaže njegov glasnogovornik Duje Bonacci, još nema konkretnog broja završenih prvostupnika, ali od Državnog zavoda za statistiku očekuje podatke za proteku akademsku godinu.

• S velikim zanimanjem očekujemo podatke o broju prvostupnika koje nam Državni zavod za statistiku treba isporučiti. Zanima nas koliko je prvostupnika u Hrvatskoj nastavilo školovanje, a koliko ih se odlučilo potražiti posao nakon stjecanja prve akademske titule – rekao je Bonacci.

Studentski prosvjed prošlog utorka kojim su studenti zahtijevali besplatno visoko obrazovanje i uklanjanje sadašnjih školarina održan je pred zgradom zagrebačkog Rektora. Studenti su izazvani na ulice jer zahtijevaju da se za visoko školstvo počne odvajati više novca od sadašnjih 2,5 posto proračuna i naglasili su da se u europskim zemljama na godinu odvaja četiri do pet posto.

• Ako se teži društvu znanja kao što ministar Primorac spominje, treba mijenjati politiku visokog obrazovanja. Skupljanjem školarinama sveučilište prestaje biti javno dobro, a znanje postaje dostupno samo najbogatijima – izjavio je Alen Sučeska, organizator prosvjeda i student Filozofskog fakulteta. Studente je energičnim govorom podupro i Vilim Ribić, predsjednik Nezavisnog sindikata znanosti i visokog obrazovanja.

Rektor Aleksa Bjeliš se prilikom dodjeljivanja stipendija najboljim studentima obrušio na novinare, za koje je rekao da samo znaju pisati o lošim stvarima koje se događaju na Sveučilištu.

AIESEC, najveća studentska organizacija u svijetu, potkraj prošlog mjeseca rekrutirala, odnosno završila potragu za novim članovima koji će se tijekom studiranja aktivno uključiti u njezin rad. U 60 godina rada stekla je veliko iskustvo u suradnji s kompanijama i sveučilištima, posebno u razvoju mladih lidera s međunarodnim iskustvom. Reguracija se odvijala na ekonomskim fakultetima u Zagrebu, Rijeci, Osijeku i Splitu te na Fakultetu organizacije i informatike u Varaždinu, a završio je lokalnim trening-seminarom početkom studenoga. Stariji članovi lokalnim su seminarom novim članovima približili misiju, ciljeve i strategiju organizacije i istaknuli im važnost preuzimanja odgovornosti i vodstva koje će im biti prijeko potrebno u daljnjem radu u organizaciji.

Član Uprave tvrtke Tau Online Vedran Bajer, Ljiljana Kuhta Jelinčić, zamjenica gradonačelnika Zagreba, i Monique Peters, predsjednica Uprave Karlovačke pivovare, točno u podne prošlog četvrtka svečano su otvorili sedmi Dan karijera, održan u zagrebačkom Boćarskom domu.

Uz potporu portala MojPosao, više od šest tisuća studenata imalo je priliku upoznati potencijalne poslodavce.

Inače, Dan karijera najveći je sajam takve vrste u regiji, a ove je godine 59 izlagača na njemu krenulo u potragu za budućim zaposlenicima.

Do sada je 160 domaćih i stranih tvrtki uz pomoć Dana karijera zaposilo više od 500 osoba. Ovogodišnji sajam posjetili su i studenti iz Splita, Rijeka, Osijeka, Pule, Zadra, pa i Sarajeva i Banje Luke, a organizatori su im osigurali besplatni prijevoz.

Predstavnici Socijaldemokratske studentske unije smatraju da Ministarstvo i Sveučilište namjerno prikrivaju podatke o broju prvostupnika jer bi se na taj način pokazala propast reforme sveučilišta.

• Ministarstvo i Sveučilišta ne žele javnosti prikazati broj završenih prvostupnika jer bi u tom slučaju hrvatska javnost vidjela da je reforma visokog školstva katastrofalno provedena. Prema našim podacima, prolaznost na fakultetima prirodno-tehničkih znanosti samo je 10 posto, a na fakultetima na kojima se izučavaju društvene i humanističke znanosti 30-ak posto – rekao je Danijel Kokotović, predsjednik SSU-a, i dodao da ‘bolonja’ postoji samo na papiru, odnosno da se u praksi ne provodi.

Također dodaje da profesori na većini fakulteta i dalje održavaju nastavu i ispite kao što su ih održavali i prije uvođenja bolonjskog sustava studiranja.

U Hrvatskoj udruzi poslodavaca, kao što doznajemo od Gordana Kraneca, predstavnika za klaster brodogradnje, ističu da je kvaliteta kadra sa zvanjem prvostupnika ispod razine diplomiranih po starom sustavu. Naglasio je da, primjerice, diplomirani inženjeri brodogradnje imaju mnogo više teorijskog znanja, ali i praktičnih vještina od prvostupnika, te je izrazio nadu da će sveučilišta u budućnosti ipak poslušati savjete poslodavaca.