U Hrvatskoj i dalje nedostaje hladnjača za zakup

Nedostatak hladnjača kao i zastarjeli rashladni pogoni zbog kojih se baca riba, uvozi voće i meso problemi su s kojima se jednako suočavaju veliki poljoprivredni i mesni divovi kao i mali poljoprivrednici i ribari. Ipak, čini se da bi barem djelić problema mogao riješiti natječaj Ministarstva poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja za sufinanciranje hladnjača i logističkih centara za voće i povrće, te hladnjača za meso u iznosu od 30 milijuna kuna koji je upravo u tijeku. U međuvremenu proizvođačima voća i povrća, ribe i mesa, kojima vlastiti rashladni kapaciteti nisu dovoljni, preostaje opcija unajmljivanja prostora u hladnjačama tvornica koje se bave preradom ribe, voća ili u većim ili manjim trgovackim poduzećima.

Proizvođači kažu da je s najmom hladnjača ista situacija kao i s iznajmljivanjem stanova. Na tržištu je ponuđen nedovoljan broj hladnjača za zakup, većina ih koristi amonijak kao rashladno sredstvo, a mnoge od njih su dotrajale, loše izvedene, nedovoljne za pokrivanje potreba tržišta.

Proizvođači koji su u potrazi za hladnjačama za najam ističu da je objekt hladnjače u vlasništvu Veletržnice Zagreb uvijek dupkom pun, a jedan od razloga osim dobre pozicije na zagrebačkom Žitnjaku jest i to što su njeni zapošlenici najbolji na tržištu upravo u dijelu manipulacije robom koja je u ovom poslu jednako bitna kao i adekvatna temperatura u rashladnim komorama. U ovom trenutku taj iznajmljivač u vlasništvu Zagrebačkog holdinga ima potpisane ugovore o zakupu prostora hladnjače s 40 firmi. Kao što ističe Igor Rudelić, pomoćnik direktora Veletržnice Zagreb, među njima su i najveće firme za proizvodnju mesnih, mljevenih i drugih prehrambenih proizvoda. Veletržnica Zagreb ima osam komora na površini od 1.400 m² za skladištenje robe na blagim temperaturama od nula do osam stupnjeva za skladištenje voća i povrća te još 23 komore na površini od 4500 m² za skladištenje robe na niskim temperaturama od -18 stupnjeva, kao što su meso i riba. Cijena četvornog metra u hladnjači Veletržnice Zagreb kreće se od 150 do 250 kuna, a cijena prema Rudelićevim riječima, unatoč poskupljenju struje i vode koje čine veliku stavku od 40 posto ukupne cijene, nije mijenjana sedam godina. S druge strane, proizvođači se žale da su te cijene izuzetno visoke.

Veletržnica Zagreb ne namjerava širiti kapacitete, nego će ulagati u modernizaciju sadašnjih pogona. Kapacitete zasad nemamo namjeru širiti, ali u tijeku je nadmetanje za rekonstrukciju postojećih kapaciteta kako bismo ih modernizirali i prilagodili europskom načinu poslovanja te zahtjevima veterinarske inspekcije i HACCP sustava – istaknuo je direktor Rudelić.

U Slavonskom Brodu u vlasništvu tvrtke Hlad, koja se bavi uzgojem i preradom voća, je hladnjača u kojoj se može skladištiti 13.000 tona robe i koja je jedna od najvećih hladnjača u regiji. No za razliku od ostalih ponuđača skladištenja u hladnjačama, tvrtka Hlad inzistira na spoju proizvodnje, prerade te na usluzi skladištenja. Direktorica Ruža Rončević smatra da im je takav pristup prednost u odnosu na ostale ponuđače na tržištu. Hladnjača u ponudi ima 11 rashladnih komora veličine 548 kvadrata za smrznuti program od -18 i četiri ULO komore za skladištenje 150 tona voća i povrća.

Tvrtke iz prehrambenog sektora koje žele pokriti potrebe slavonskog tržišta odlučuju se na zakup hladnjača za smrznuti program i unajmljuju 50 posto ukupnih kapaciteta, dok se ULO hladnjače koriste za potrebe skladištenja proizvodnje tvrtke Hlad. Samo ove godine tvrtka je u modernizaciju pogona uložila 11 milijuna kuna, a s ulaganjima tvrtke Hlad u pogone stare tridesetak godina sestre Ruža Rončević i Mirjana Tomakić počele su 2005. godine kad su kupile hladnjaču u stečaju tvrtke Voće export.

Budući da je riječ o zastarjelom pogonu, trebalo je rashladne pogone ponovno dovesti u funkciju tako da je hladnjača tek prošle, 2007. godine radila punim kapacitetom u smislu korištenja rashladnih kapaciteta. Tvrtka Hlad uvela je HACCP i ISO standarde no i dalje će morati ulagati znatna sredstva u modernizaciju i sigurnost pogona. Naime, unatoč ulaganjima u protekle dvije godine, tvrtka Hlad je imala lošu sreću, dva manja incidenta s isparavanjem amonijaka od kojih se posljednji dogodio u srpnju. Direktorica Rončević ističe da je riječ o sporadičnim slučajevima koji se prema njezinu iskustvu mogu dogoditi u bilo kojem rashladnom pogonu u bilo kojoj industriji koja koristi amonijak kao rashladno sredstvo.

Zanimanje javnosti tvrtka Hlad izazvala je u svibnju prošle godine kad je Quaestus, zatvoreni investicijski fond koji vodi Borislav Škergo, uložio pola milijuna eura u tvrtku, a u nju je ušao zajedno s tvrtkom Glazir, proizvođačem smjesa za pekarsku industriju s kojim trenutačno zajedno ima 60 posto udjela u Hladu. Ostalih 40 posto je u vlasništvu dviju sestara koje su 1994. godine osnovale tvrtku Hlad koja je danas najveći proizvođač smrznute višnje za prehrambenu industriju u zemlji.

Još jedan objekt hladnjače preuzet u stečaju jest hladnjača tvrtke Brodokomerć čiji direktor je Dragomir Perušić. Današnji vlasnik, tvrtka Brodokomerć Nova, koja na riječkom području inače ima mrežu poslovnica robe široke potrošnje, prije tri je godine službeno postala vlasnikom hladnjače i distributivnog centra Brodokomerca na Kuljanovu zahvaljujući dugoročnom kreditu Hypo Alpe-Adria banke u visini od 11,5 milijuna eura. Naime, nekretnine na Kuljanovu bile su dio stečajne mase Brodokomerca u stečaju i opterećene hipotekom Zagrebačke banke.

Prostori za skladištenje robe na različitim temperaturnim režimima od -18 do +12 prostiru se na 32.000 m², a s obzirom na kapacitete trebali bi zadovoljavati sve zahtjeve za smrzavanje i čuvanje hrane u Primorsko-goranskoj županiji. Objekt hladnjače riječke tvrtke Brodokomerć Nova ima ukupno 13 rashladnih komora veličine od 100 do 400 kvadrata. Nažalost, točne kapacitete u tonama nismo uspjeli dobiti jer je politika riječke hladnjače da se iznose samo podaci o kapacitetima rashladnih komora u kubicima. Tako navodno rashladna komora tvrtke Brodokomerć Nova veličine 400 kvadrata i visine osam metara ima zapreminu za 3.200 kubika robe što je oko 2.500 tona. Kada se usporedi s hladnjačom tvrtke Hlad, u kojoj je površini od 550 kvadrata iste visine od osam metara stane otprilike 1.000 tona robe, ta računica ne stoji. Budući da se samo dvije komore koriste za skladištenje robe Brodokomerć Nova, koja se distribuira kroz maloprodajne poslovnice, većina kapaciteta daje se u zakup trgovačkim lancima što za smrznuti program, što za skladištenje svježeg voća i povrća. Tijekom godine rashladne kapacitete u Kuljanovu u prosjeku zakupljuje od 15 do 20 kompanija, a najveći zakupci su tvrtka Ledo, trgovački lanac Konzum i Plodine. Tijekom zimskih mjeseci slobodna je jedna komora za smrzavanje hrane dok su komore za program iznad nule popunjene. Kako bi se ponudili dodatni sadržaji za skladištenje robe, na prostoru hladnjače Brodokomerća Nova gradi se rashladni tunel za duboko smrzavanje robe koji bi trebao imati kapacitet za skladištenje 40 tona robe na dan.

Što se tiče dalmatinske regije, unajmljenih rashladnih komora u hladnjačama, pogotovo proizvođači sladoleda tijekom ljetnih mjeseci, moraju se vrlo često obraćati tvornicama za preradu robe, a jedna od njih, koja ima najviše posla s iznajmljivanjem paletnih mjesta u vlastitoj hladnjači, je tvornica za preradu robe Adria Zadar smještena u lučko-industrijskoj zoni Zadar na površini od 70.000 m² i koja posjeduje veliku hladnjaču kapaciteta 2.500 tona s tunelima za duboko smrzavanje i tvornicom leda.