Home / Financije / Vinariji Plančić više se isplatilo nabaviti vlastite strojeve nego koristiti državne

Vinariji Plančić više se isplatilo nabaviti vlastite strojeve nego koristiti državne

Prema Plančićevim riječima, da bi se jedan stroj za drobljenje kamenja isplatio, mora odraditi tri tisuće sati na godinu. A tri stroja kojima upravlja državna tvrtka Terra Forte u dvije su godine odradila tek tisuću sati na području cijele Hrvatske nakon Bordeauxa i Toscane.

  • Zajedno s tvrtkom Terra Forte krenuli smo u projekt sadnje 1,6 milijuna sadnica dalmatinske autohtone sorte vinove loze plavac mali na 262 hektara donedavnoga kamenjara u državnom vlasništvu na južnoj strani Hvara. Ubrzo smo shvatili da suradnja neće biti moguća. Naime, da bi jedan stroj bio isplativ, mora odraditi tri tisuće sati na godinu. Njihovi su strojevi, pak, u dvije godine odradili tek tisuću sati na području cijele Hrvatske. Zato smo na leasing uzeli strojeve vrijedne 10 milijuna kuna i zajedno s partnerima iz Nexe Grupe u posao krenuli samostalno – kaže Antun Plančić, suvlasnik Vinarije Plančić.

Cijeli projekt vrijedan je 160 milijuna kuna, a završetkom sadnje, koja se planira u jesen 2010. godine, to će biti najveći pojedinačni vinograd na mediteranskim otocima. Protezat će se u dužini od četiri i pol kilometra, godišnja proizvodnja sa sadašnjih 200 tisuća povećat će se na dva milijuna litara vrhunskog vina, a povrat investicije očekujemo za 10 godina. Interese ulaska Nexe Grupe objašnjava željom da njihova tvrtka Fera Vino postane vodeći proizvođač crnog vina u kontinentalnoj Hrvatskoj. Njihov zajednički projekt omogućit će da Hrvatska u svijetu postane ugledna vinska zemlja, a Dalmacija dobije priliku svrstati se na treće mjesto čuvenih vinskih regija, i to balne krize iz proračuna za 2009. dobije obećanih šest milijuna. Što se do sada obavljenog posla tiče, kaže da je zadovoljan jer se ipak nešto pokrenulo i svaki dan im se javlja sve više zainteresiranih klijenata. O suradnji s obitelji Plančić, koja se prva priključila projektu, kaže da nije bila moguća jer Plančići nisu željeli plaćati rad strojeva.

  • Od nas su očekivali da im besplatno obradimo parcelu, što si nismo mogli dopustiti, već smo otišli na zemljišta gdje će nam se platiti odmah – kaže direktor Nižić.

A prije samo godinu i pol dana, uoči parlamentarnih izbora, sve je bilo idilično. Uz medijski spektakl i pripadajuću političku elitu premijer Ivo Sanader na Hvaru je pokrenuo prvi stroj – moćnu drobilicu krša i zajedno s ministrom Petrom Čobankovićem i predsjednikom Sabora Lukom Bebićem na novo razrovanom zemljištu posadio mašline pohvalivši se da investicija od šest milijuna eura nije ništa u odnosu na to što će strojevi donijeti hrvatskom gospodarstvu. Naime, prema premijerovim riječima, četiri grdosije od strojeva čiju je kupnju financirala Vlada u sljedećih pet godina pet tisuća hektara krša i kamenjara na otocima i priobalju pretvorit će u obradivo tlo. Time će hrvatski maslinari i vinari postati konkurentni kolegama iz Francuske, Grčke, Italije i Portugala, euforično je najavio premijer.

Danas direktor Nižić smatra da, želi li se da projekt krene u željenom pravcu, treba ubrzati administrativne poslove pogotovu u vezi sa sklapanjem ugovora o služnosti na zemljištima u posjedu države i slično. To će se postići aktivnijim uključivanjem viših instanci poput Ministarstva poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja, koje bi trebalo rješavati slučajeve poput vinarije Plančić, smatra naš sugovornik. Na pitanje kako je moguće da se cijena jednog stroja s premijerovih šest milijuna eura u godinu i pol dana smanjila na sadašnjih šest milijuna kuna, direktor Terra Fortea odgovara da su svi strojevi plaćeni po istoj cijeni. Znači li to da je premijer svjesno lagao da bi Vladin projekt u stračke svrhe prikazao što glamuroznije? Je li Vlada znala da se s pet strojeva ne može obraditi obećanih pet tisuća hektara direktor Nižić nije želio komentirati, a Vlada, kojoj smo uputili pitanja, na njih nije odgovorila.

Osim već navedenih poduzetnika, kontaktirali smo ih još nekoliko i pitali što misle o projektu. Dubravko Ćuk, direktor razvoja vinogradarstva i vinarstva tvrtke Badel 1862, koja je 2007. na krševitom tlu u Koloratu kod Benkovca posadila 100 hektara vinograda, iz iskustva kaže će veća zapreka od strojeva ambicioznom ostvarenju Vladinog plana biti administracija. Dodaje da su se s projektom Melioracija krša upoznali putem medija. Iako su zainteresirani za sudjelovanje, nitko ih nije kontaktirao da mu se priključe.

  • Vrijednost pretvaranja krša u plodno tlo bila je 30 milijuna kuna, a za ostvareni projekt od Ministarstva poljoprivrede dobili smo 4,5 milijuna kuna redovnih državnih poticaja za sadnju novih nasada vinove loze – kaže Ćuk.

Smatra da bi poticaji kad je riječ o podizanju vinograda na teško obradivim površinama trebali biti veći. S takvim zahtjevom obratili su se i Ministarstvu poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja, ali do sada ništa nije poduzeto.