31. međunarodni sajam knjiga Interliber

Procjenjuje se da je Interliber ove godine posjetilo oko 150.000 ljubitelja knjiga, koji su doslovno razgrobili beletristiku, publicistiku, dječju, stručnu literaturu i stripove.

Slobodan ulaz na 31. međunarodni Interliber, najveći domaći sajam knjiga koji se od 11. do 16. studenoga održavao na Zagrebačkom vele-sajmu, pokazao se odličnom odlukom organizatora. Iako ne postoji službeni podatak o broju posjetitelja, procjenjuje se da je kroz 15.600 četvornih metara paviljonskog prostora Interlibera prošetalo više od 150.000 ljubitelja knjiga. Ako su već lani, kad je zabilježen dolazak 80.000 posjetitelja, nakladnici bili zadovoljni, onda će, nema sumnje, ove godine nakon zbrajanja rezultata prodaje biti barem dvostruko zadovoljniji. Naime, i ove su godine Zagrečani doslovno navali na beletristiku, publicistiku, dječju, stručnu literaturu i stripove. Popusti su, naime, bili brojni i primamljivi, što više, cijene nekih naslova srežane su čak 70 posto, pa je svatko mogao pronaći stvito po mjeri svog novčanika i interesa. Trebalo je samo strpljenja jer gužve su se stvarale od jutra, svih pet dana sajma.

Na Interliberu je svoja, mahom najnovija izdanja, predstavilo 290 izlagača, od čega 206 domaćih te 84 stranih. Najvažniju nagradu na sajmu, za najbolji neobjavljeni roman, koju dodjeljuje VBZ i Tisak, a vrijedna je 100.000 kuna, dobio je beogradski pisac i skandinavist Predrag Crnković za roman Beograd za pokojnike. Zemlja gost Interlibera bio je Izrael, koji je nažalost pred našu publiku doveo samo jednoga svog autora – Aharonu Appelfelda. Iako se o Appelfeldu godinama govori kao kandidatu za Nobelovu nagradu, hrvatska ga publika može čitati tek od prošle subote kad su promovirani prijedovi njegovih dviju knjiga Životna priča i Ljubav odjednom. Ipak, jače je od toga odjeknuo skandal koji je pokrenula izraelska diplomacija tražeći da Kulturni centar Irana povuče sa svog stanka knjigu Henryja Forda Međunarodni Židov. Riječ je o reprintu u originalu objavljene knjige dvadesetih godina prošlog stoljeća, u kojoj se Židove optužuje da posredstvom novinarskih institucija žele zavladati svijetom. Iranski kulturni centar uvažio je molbu zemlje gosta Interlibera te organizatora pa je tako smireno razbukavanje međunarodnoga kulturnog skandala.

Sa svojim reprezentativnijim snagama predstavila se Poljska.

Našo je publici nesumnjivo najzanimljiviji biti prijevod iz djela Lapidarija Ryszarda Kapuscinskog, jednog od najvažnijih poljskih autora i globalno proslavljenog pisca reportaža. Iako je Kapuscinski preveden na 33 jezika i njegovo su djelo hvalili Updike, Susan Sontag i Norman Mailer, u Hrvatskoj dosad nije prevoden, pa je na Interliberu doživio hrvatsku premijeru. Svoja su djela predstavili i pisac i novinaru Krzysztof Varga, čiji je roman Tequila nedavno objavljen u Hrvatskoj, te domaćoj publici poznatija dječja autorica Katrzyna Kotowska, koja se predstavila s dnevničkim zapisima pod nazivom Kula od koca. Iako su najtraženiji naslovi bili bestselleri poput Coelha, autobiografija Baraca Obame te šokantna knjiga o mafiji britanskog publicista Mishe Glennyja, koji je posjetio zagrebački Interliber, relativno su dobro prošli i domaći autori poput Ivice Prtenjače, Julijane Matanović, Perišića, Jergovića te Veljka Barbierija, koji je predstavio novi roman Ja Dioklo Jupitrov sin, o rimskom caru Dioklecijanu. Najviše znatiželje, pak, budilo je novo, raskošno izdanje Biblije, koja je na stolu Mozaik knjige prodavana po cijeni od 16.000 kuna. Sajam je zadovoljio interes i potrebe kupaca, ali i nakladnika, koji su priznali da su imali odličnu prodaju knjiga. Na Interliberu je privremeno zaboravljena globalna recesija, a hoće li pad prodaje tijekom ostataka godine biti glavna tema sljedećeg Interlibera organizatori i nakladnici zasad nisu željeli prognozirati.