Najteže je biti dobar u svom selu

Vaše aktivnosti, i osobne i one koje provodite kao federalni ministar okoliša i turizma, prepoznala je i Europska federacija turističkih novina-ra sa sjedištem u Rimu. Ove godine upravo vama dodijelila Povelju F.E.S.T. 2008. Uz čestitke na tom priznanju, ali i brojnim ranijim koje ste primili od Svjetske banke, Turizma plus i Zlatne turističke ruže, ocijenite što one znače za vas i vaše ministarstvo? Činjenica je da priznanja gode i čini se da ih je lakše dobiti u svijetu nego kod kuće. To je otprilike po onoj narodnoj: ‘Najteže je biti dobar u svom selu’. Priznanja koja spominjete jesu nagrađa za učinjeno, ali i više od toga, ona su obveza da se radi i bolje i više na unapređenju i afirmaciji održivog razvoja turizma i zaštiti okoliša.

Što BiH može ponuditi svijetu i po čemu može postati prepoznatljiva u turizmu, i kako onda afirmirati taj bosanskohercegovački turistički trend? Nama na ovom stupnju razvoja izuzetno pogoduje činjenica da je u ovom trenutku jedan je od ključnih trendova suvremenoga turističkog tržišta potraga za ekološki očuvanim prostorom i autentičnosti. Školski smo primjer turističke destinacije koju karakterizira raznovrsnost prirodnih pogodnosti, povijesne i kulturne baštine, i koja upravo na tim temeljima može graditi svoju superiornost razvijajući specifične vrste turizma kao što su zimski, avanturistički, vjerski, kulturni, zdravstveni ili ekoturizam. Imamo upravo ono što tržište traži. Uostalom, i Svjetska turistička organizacija, koju je na proletos održanoj konferenciji o turizmu u Mostaru predstavljala gospoda Cordula Wohlmuter, jasno nam je poručila da je naša razvojna šansa upravo u još uvijek relativno očuvanoj prirodi i autohtonoj tradiciji i kulturi. Drugo je pitanje zašto mi to ne prihvaćamo, čak i kad nam to kažu svjetski turistički autoriteti, i još važnije zašto to ne znamo ponuditi svijetu… Da bismo postali prepoznatljivi, po-najprije moramo poraditi na stvaranju pozitivnog imidža Bosne i Hercegovine, što je zadaća kako državnih i entitetskih struktura tako i nevladinog sektora, eksperata, ali i svakoga građanina ponašob. U tom smislu, cijenimo da, uz poštovanje društvene i kulturne autentičnosti pojedinačne destinacije, očuvanje njenog naslijeđa i tradicionalnih vrijednosti, promociju turizma treba podići na razinu zajedničkog nastupa promovirajući Bosnu i Hercegovinu kao zemlju prirodnih vrijednosti, bogate povijesti i sastavljenu na tradiciji različitih kultura.

Nažalost, još uvijek nedovoljno. Kao da još nismo postali svjesni koliko je naš temeljni turistički resurs izdašan i ekološki još uvijek visoko vrijedan prostor, za kakvim vlada potražnja na turističkom tržištu. On nas može učiniti prepoznatljivim, a samim tim i turistički privlačnim. Kad je riječ o turizmu, držim da je sasvim utemeljeno reći da je on velika razvojna šansa BiH, ali još uvijek nedovoljno prepoznata te je potrebno osigurati bitno šire uvažavanje turizma u profiliranju gospodarskog razvitka. Prihvati li se da je turizam jedna od strateških grana razvoja, institucije vlasti na svim razinama morat će aktivnije poraditi na jačanju institucionalno-zakonodavnog okvira i donošenju adekvatnih mjera ekonomske politike kojim će se privući investicije u turistički sektor i osigurati primjerena valorizacija prirodnih resursa. Opredijelili smo se za razvoj kvalitativnog turizma na temeljima održivog razvoja, što u prvi plan stavlja potrebu očuvanja evidentnih prirodnih ljepota i ekoloških vrijednosti.

Kako ocjenjujete uspješnost bosanskohercegovačkog turizma, i koje su destinacije najinteresantnije turistima? Ne ulazeći u dublje analize, možemo reći da se nastavlja pozitivan trend rasta iz posljednje dvije godine, što ipak svjedoči da se polako, ali sigurno, stvara okružje u kojem se počinje bolje razumijevati uloga i mjesto turizma u cjelokupnom gospodarskom razvoju. Kao što i najsporiji, ako ne gubi iz vida svoj cilj, još uvijek ide brže od onog koji luta bez cilja, s optimizmom gledamo u budućnost bosanskohercegovačkog turizma. Nadam se da će nakon konferencije u Bihaću i uspostavljanja institucionalnog upravljanja podrucjem NP Una turizam doživjeti svojevrstan preporod, čime će se stvoriti uvjeti ne samo za održivi razvoj područja Nacionalnog parka nego i za ukupni gospodarski, društveni i kulturni razvoj općine Bihać i Unsko-sanske županije. Kad je riječ o najinteresantnijim domaćim destinacijama, onda su to svakako Međugorje, Sarajevo, Stari nost u Mostaru, Neum, ali i sve one destinacije koje nude aktivan odmor za srednju klasu željnu da vidi nešto novo i interesantno.