Čini se da su se kratkoročni poremećaji iz razvijenih europskih zemalja prenijeli i na domaće tržište novca. Pojednostavljeno, novca ima, ali ga banke međusobno ne žele posuđivati. Naime, prošli je tjedan kamatna stopa na tržištu novca premašila iznos od 18%, što je dosad najviša zabilježena razina u tekućoj godini. No, završetak proteklog razdoblja održavanja obvezne pričuve barem je privremeno smanjio pritiske na novčanom tržištu u prvoj polovini prošloga tjedna, zbog čega su se preko noći kamatne stope snažno snizile. Istodobno, na tržištu se osjetno smanjila i potreba za održavanjem likvidnosti kroz lombardne kredite. Drugim riječima, novac je neravnomjerno raspoređen i oni koji imaju sredstva nerado ih posuđuju. Ta činjenica, smatraju analitičari, potvrđuje i manjak likvidnosti u sustavu uz istodobni rast prekočnih depozita kod HNB-a početkom tjedna. Zapravo, čini se da je i u nas otvorena Pandorina kutija nelikvidnosti, skupog novca i snažnog pada potrošnje. Takvu situaciju jedino mogu preživjeti stabilne kompanije s niskom razinom duga, koji se može financirati i uz kratkoročne poremećaje na tržištu kredita i novca.
Recesija ruši indekse
Slično se pravilo može iskoristiti i za države, pa je jasno zbog čega su srednjeeuropske ekonomije, uključujući i Hrvatsku, u trenutnoj krizi izuzetno ranjive. Da je situacija teška i da postaje sve gora, i to suprotno nekim očekivanjima, svjedoče i prošlosti podaci o najzvijenijih svjetskih burzi. Tako je na Wall Streetu prošloga tjedna Dow Jones indeks pao 4,99 posto, na 8.497 bodova. S&P indeks potonuo je pak, 6,16 posto, na 873 bodova, dok se Nasdaq indeks strmoglavlje 7,92 posto, na 1.516 bodova. Eurozona je zapala u recesiju prvi put od 1993. godine. Njezinog gospodarstvo zabilježilo je, naime, pad u trećem tromjesečju za 0,2 posto u odnosu na prethodni kvartal, kada je također pao 0,2 posto. Početkom ovoga tjedna i Japan se našao u recesiji. To je, dakako, izazvalo loše raspoloženje na burzama diljem svijeta. Tim više što najveće svjetske kompanije izvještavaju o padu dobiti i prihoda te najavljuju još slabije rezultate u idućoj godini. Amerikance najviše brine pad osobne potrošnje, koja čini više od 75% američkoga BDP-a. To pokazuje da su Amerikanci ‘stegnuli remen’ zbog straha od recesije i nezaposlenosti.
